15. rujna: Svjetski dan svjesnosti o limfomima

Cilj obilježavanja Svjetskog dana limfoma je podići svjesnost o ovoj skupini bolesti u općoj populaciji, kao i u zdravstvenoj zajednici, kroz aktivnosti koje se provode u cijelom svijetu.

Ujedno taj dan pruža zajedničku priliku liječnicima, medicinskim sestrama, udrugama bolesnika, bolesnicima i njihovim obiteljima da ujedine snage u zajedničkoj akciji informiranja javnosti o limfomima, znakovima i simptomima bolesti i načinu na koji ta bolest utječe na živote tisuća ljudi u našem okruženju.

Veoma je važno simptome ovog oboljenja prepoznati na vrijeme. Ranim postavljanjem dijagnoze, uz adekvatan tretman, limfom se može uspješno liječiti

Limfom je najčešći oblik raka limfnog tkiva

Limfom je najčešći oblik raka limfnog tkiva, koje ima veliku ulogu u zaštiti od infekcija, jer je sastavni dio obrambenog sustava organizma. Spada u deset najčešćih vrsta zloćudnih bolesti, a njegova učestalost je stalno u porastu. Ne postoje programi ranog otkrivanja ove bolesti, zato je jedini način za rano otkrivanje limfoma edukacija i informiranje javnosti o limfomu kao oboljenju o kojem se malo zna. Veoma je važno simptome ovog oboljenja prepoznati na vrijeme. Ranim postavljanjem dijagnoze, uz adekvatan tretman, limfom se može uspješno liječiti. Uzrok nastanka limfoma nije otkriven, no čimbenici koji povećavaju rizik nastanka su: oslabljeni imunološki sustav (zbog nasljednih poremećaja ili djelovanja imunosupresivnih lijekova nakon transplantacije organa), neke infekcije (virusima HIV i EBV) te izloženost onečišćenju u okolišu (npr. pesticidima).

>>Limfni su čvorovi malene, okrugle tvorbe raspoređene u pet glavnih skupina po tijelu, a u svakoj može biti i stotinjak čvorića promjera samo nekoliko milimetara sve do dva centimetra, a kod nekih ozbiljnih bolesti i više.<<

Velik dio limfoma je izlječiv

Limfomi su zloćudne bolesti limfocita. Dijele se na dvije velike skupine: Hodgkinova bolest i non-Hodgkinovi limfomi ili limfocitni limfomi. Na svijetu više od dva milijuna ljudi boluje od limfoma, a procjenjuje se da se više od 1000 oboljelih dijagnosticira svakodnevno. U Hrvatskoj od NHL-a godišnje oboli oko 450, a od HL-a oko 120 osoba. Dijagnoza se postavlja temeljem fizikalnog pregleda, krvnih pretraga, rendgenske snimke i biopsije. Za prognozu i način liječenja važno je odrediti stadij bolesti, koji se dijeli na stupnjeve od I (ograničen na pojedinačni limfni čvor) do IV (proširen u okolna tkiva). Vrstu liječenja određuje specijalist hematolog ovisno o tipu bolesti, stadiju te dobi i općem stanju bolesnika. Velik dio limfoma danas je izlječiv, piše Nastavni zavod za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar (stampar.hr).

Najčešći simptomi su:

• bezbolna oteklina u području vrata, pazuha ili prepone;
• noćno znojenje;
• neobjašnjiva groznica (temperatura tijela viša od 38°C);
• gubitak tjelesne težine i umor;
• kašalj i zadihanost;
• svrbež po cijelom tijelu.

Otekline povezane s non-Hodgkinovim limfomom također se manifestiraju u drugim dijelovima tijela, npr. trbuh, živčani sustav i koža. Jedina metoda za preciznu dijagnozu limfoma je biopsija povećanih limfnih čvorova.