10 najčešćih mitova o zaštiti od sunca

Krema sa zaštitnim faktorom za sunčanje ključna je kod zaštite kože od preranog starenja, ali i kod prevencije nastanka raka kože koji često nastaje kao izravna posljedica izlaganja ultraljubičastim zrakama sunca.

No i unatoč sve većoj svijesti koju imamo o opasnostima od izlaganja suncu, svake godine samo u SAD-u dijagnosticira se više ljudi s rakom kože nego svih ostalih vrsta raka zajedno. Procjenjuje se da će do dobi od 70 godina, svaka peta osoba u SAD-u razviti rak kože. Podatak je to koji poziva na uzbunu.

Izlaganje sunčevim UV zrakama može dakle biti vrlo štetno, a nakon što je nastala šteta teže je tretirati bore i raznorazne kožne promjene pa je stoga ključna prevencija.

Iz tog razloga stručnjaci Mayo Clinic naveli su 10 najčešćih mitova o izlaganju suncu i korištenju zaštitnih krema koje biste trebali razmotriti prije nego što izađete na sunce.

Mit br. 1: Nije bitno u koje doba dana izlazim na sunce

Činjenica jest da su sunčeve UV zrake najjače između 10 i 16 sati, kada je i rizik od oštećenja kože najveći. Međutim, to ne znači da rani jutarnji i kasni popodnevni sati ne donose rizik. Stoga je potrebno nanositi kremu sa zaštitnim faktorom cijeli dan – od izlaska do zalaska sunca.

Mit br. 2: Ne mogu dobiti opekline od sunca ili oštetiti kožu kada je oblačno ili kišovito vrijeme, a niti zimi

Ako je sunce vani i vi ste na otvorenom, izlažete svoju kožu UV zračenju. Čak i prilikom oblačnog dana, do 90% sunčevih zraka i dalje može prodrijeti kroz kožu. Uz to, voda, pijesak ili snijeg mogu reflektirati sunčeve zrake, što vašu kožu izlaže neizravnom UV zračenju. Bez obzira na vremenske uvjete ili sezonu, obavezno nanesite kremu sa zaštitnim faktorom.

Mit br. 3: Tamnim, ali ne izgorim, pa mi nije potrebna krema za sunčanje

Ne postoji sigurno tamnjenje kože. Tamnjenje je zapravo odgovor našeg tijela na oštećenje nastalo od UV zraka i znak da je naša koža ozlijeđena. Čak i ako dobijete samo malo tena, oštećujete DNK vaše kože, ubrzavate starenje kože i rizik od nastanka raka. Tamnjenje neće zaštititi vašu kožu od opeklina ili drugih oštećenja uzrokovanih suncem.

Mit br. 4: Ne trebam kremu za sunčanje jer imam tamnu kožu

Tamnija koža sporije izgori premda je i ona podložna oštećenjima od sunca uključujući tamne mrlje, bore i opekline. Bez obzira na nijansu vaše kože, nemojte nikada zaboraviti koristiti kremu sa zaštitnim SPF faktorom.

Mit br. 5: Moja šminka sadrži zaštitni faktor; to je sve što mi treba

Primeri ili podloge za lice sa zaštitnim faktorom od barem 30 pružaju određenu zaštitu od sunca, ali manje nego tradicionalne kreme za sunčanje. Također, većina ljudi obično nanosi šminku samo na lice, a ne na vrat, stražnji dio vrata ili druga područja osjetljiva na sunce. Stoga svakako nanesite sloj kreme za sunčanje ispod primera, kao i na sva područja koja će biti izložena suncu.

Mit br. 6: Neću dobiti dovoljno vitamina D ako koristim kremu za sunčanje

Čak i dobro nanesena krema za sunčanje propušta 2 do 3% sunčevih ultraljubičastih zraka tipa B (UVB) do vaše kože, a vašem tijelu treba samo mala količina kako bi proizvela vitamin D. Umjesto da riskirate rak kože, bolje je zadovoljiti potrebe za vitaminom D putem zdrave prehrane ili dodataka prehrani.

Mit br. 7: Svaka odjeća štiti moju kožu od previše sunca

Tamniji, teži materijali s čvršćim tkanjem pružaju veću zaštitu od lagane odjeće svijetlih boja. A visokotehnološku zaštitu i prozračnost pružaju neke nove vrste sintetičkih tkanina. Uglavnom kada nabavljate odjeću provjerite i oznaku ultraljubičaste zaštite na njoj (UPF – Ultraviolet Protection Factor). UPF od 30 do 49 pruža dobru zaštitu, dok se UPF od 50 ili više smatra odličnim. Što više kože prekrijete odjećom, to je bolje. Ne zaboravite nadopuniti svoju odjevnu kombinaciju šeširom sa širokim obodom i sunčanim naočalama s UV filterom.

Mit br. 8: Viši SPF pruža znatno veću zaštitu

Nijedna krema za sunčanje ne blokira 100% sunčevih zraka. Krema za sunčanje sa SPF-om 100 blokira samo 1% do 2% više sunčevih zraka od one sa SPF-om 30, koja već blokira 97% zraka. Također, SPF ne utječe na to koliko dugo ćete biti zaštićeni. Zaštita za sve kreme za sunčanje obično traje dva sata ili manje. A pri izboru kreme za sunčanje potražite kremu širokog spektra, onu koja blokira UVA i UVB zrake, koja je vodootporna i ima SPF od najmanje 30. Nanosite je više puta na dan, pogotovo ako ste se kupali u moru ili se više znojite.

Mit br. 9: Sve kreme za sunčanje su jednake

Ne nužno. Postoje dvije osnovne vrste krema za sunčanje: mineralne i kemijske. Obje opcije imaju svoje prednosti i nedostatke.

Mineralne kreme za sunčanje djeluju poput štita i nalaze se na površini kože kako bi odbile sunčeve zrake. Sadrže aktivne sastojke kao što su cinkov oksid ili titanijev dioksid. Mineralne kreme za sunčanje smatraju se sigurnijima za ljude i okoliš. Također su najbolje za one s osjetljivom kožom, djecu i osobe s pigmentacijskim problemima poput melazme. Dok su tradicionalne mineralne kreme za sunčanje ostavljale bijeli trag na koži, sada su dostupne mineralne kreme s manjim tragom.

S druge strane, kemijske kreme za sunčanje djeluju poput spužve. One upijaju sunčeve zrake u kožu i pretvaraju UV svjetlost u toplinu koja se zatim raspršuje. U Sjedinjenim Američkim Državama ove kreme za sunčanje sadrže jedan ili više aktivnih sastojaka: oksibenzon, avobenzon, oktisalat, oktokrilen, homosolat ili oktinoksat. Kemijske kreme za sunčanje lakše se nanose i ne ostavljaju bijeli trag na koži. Međutim, mogu nadražiti oči i uzrokovati alergijske reakcije kod nekih ljudi.

Ako je moguće, izbjegavajte kreme za sunčanje koje sadrže oksibenzon jer ova kemikalija može poremetiti hormone i izazvati alergijske reakcije na koži. Također, izbjegavajte kreme za sunčanje u spreju jer nisu ni blizu učinkovite kao one koje se nanose rukom.

Izbjegavajte i supstance ili namirnice za koje se krivo misli da imaju zaštitno djelovanje kao npr. kakao maslac, suncokretovo ili maslinovo ulje, ulje jojobe ili kokosovo ulje jer zapravo ne pružaju zaštitu od sunca.

Mit br. 10: Krema za sunčanje se ne može pokvariti

Američka Uprava za hranu i lijekove (FDA) propisala je da sve kreme za sunčanje trebaju zadržati svoje djelovanje najmanje tri godine. Stoga provjerite bočicu vaše kreme radi datuma isteka. Ako je vaša krema za sunčanje istekla ili je bila izložena ekstremnoj vrućini ili hladnoći, bacite je. Na vrijeme uporabe utječe i često korištenje kreme na otvorenom jer bočica kreme može biti izložena stalnoj toplini i djelovanju sunca.

Korišten izvor: https://www.mayoclinichealthsystem.org/hometown-health/speaking-of-health/myth-or-fact-coconut-is-an-effective-sunscreen