Uživajte umjereno u blagdanskim čarolijama stola
Zdrave osobe trebaju razumno uživati u blagdanskoj trpezi, a bolesne trebaju neka jela izbjeći
Blagdansko doba, posebno u vrijeme Božića i Nove godine, neizostavno uključuje posebna, blagdanska jela. Najčešće su to tradicionalna jela, pripremljena prema starinskim recepturama.
Kako je različita prehrana diljem Hrvatske, različita su i jela koja se služe u vrijeme Badnjaka, Božića i Nove godine. Dok je na Badnjak uglavnom poslužena riba, riječna ili morska, ovisno o kraju, za Božić se služi pečena purica ili patka u sjevernoj Hrvatskoj, pečenica na istoku (prase na ražnju), a janjetina na jugu.
Za Novu godinu jede se pečeni odojak ili sarma. No, osim tradicionalnih glavnih jela, važni su i kolači, često od dizanog tijesta i suhi kolačići. Sve su to kalorična i teško probavljiva jela.
U Božićno i novogodišnje doba uživanje u hrani drugačije je nego li u bilo koje drugo doba godine. Vrijeme je obiteljskog okupljanja, druženja s prijateljima, darova i odmora od posla. U opuštenoj atmosferi, kad je poslužena ukusna hrana, uz razgovor, normalno da svi ponekad pretjeraju s količinom hrane ili s unosom “nepoželjnih” namirnica.
>>„5 do 12“ recepti, od predjela do deserta: riblji i mesni jelovnik za gurmane<<
S druge pak strane, psihologija poznaje i pojam emocionalnog prejedanja, odnosno konzumiranja hrane kao odgovor na negativne emocije, koje se često javljaju u blagdansko doba. Teži oblik ovakvih poremećaja naziva se blagdanska depresija (u engl. Christmas Blues) i javlja se uglavnom kod osoba koje su same, starije ili su doživjele gubitak osobe ili pak žive u lošim obiteljskim odnosima i “izgubljene” su bez svakodnevnog ritma posla.
Zdravi ipak trebaju umjereno jesti
Osobe koje ne boluju od bolesti koje zahtijevaju poseban režim prehrane, ipak tijekom blagdana često iskuse neku probavnu tegobu. Zbog pojedene veće količine hrane, često više masne i slatke nego inače, a i različitog vremena obroka, neposredno nakon jela mogu se javiti težina u želucu, žgaravica, nadimanje ili drugi dan vjetrovi, zatvor ili proljev.
Postoje zgodni trikovi kako izbjeći prejedanje. Od ponuđenih namirnica treba izabrati one koje su manje masne ili manje začinjene, na tanjur valja staviti manju količinu hrane i dugo žvakati svaki zalogaj, te zalijevati običnom vodom, kako bi se popunio želudac. Nakon pojedenog jela, najbolje je pričekati nekoliko minuta prije uzimanja nove količine.
Naime, signal o sitosti iz želuca putuje dulje do mozga od želje za hranom koju izaziva pogled, pa ako se malo pričeka, glad se više neće osjećati, a time će i biti manja želja za dodatnim obrokom. Ako se ipak jave neke probavne tegobe, ljekarnik će pomoći savjetom i izborom potrebnog preparata.
Za žgaravicu se uzima neki antacid (lijek protiv viška kiseline), za bolju probavu neki od preparata s papajom, protiv zatvora ili proljeva pomoći će lagana prehrana drugi dan i biljni čaj.
S alkoholom treba biti posebno oprezan i nikako ga ne konzumirati ako se vozi na povratku kući. Dozvoljena je čaša vina, bolje crnog, neposredno iza obroka. Žestoka pića se ne preporučuju, osim eventualno nekih gorkih (npr. domaći liker od gorkih trava) koji može tradicionalno pospješiti probavu, ali u količini da tek “zaprlja” čašicu.
Osobe na posebnim dijetama ipak mogu malo popustiti
Blagdanska trpeza posebno je izazovna za bolesnike koji imaju poseban način prehrane i neke namirnice ne smiju konzumirati. To su pretili, dijabetičari, osobe s povišenom razinom masnoća u krvi, osobe koje boluju od gihta, osobe sa želučanim i kroničnim crijevnim bolestima, osobe s intolerancijom na gluten, kronični srčani bolesnici ili hipertoničari.
U blagdansko vrijeme najbolje je da se cijela obitelj prilagodi posebnoj prehrani, kako se bolesnik ne bi osjećao izolirano. Vješte kuharice poznaju mnogo načina pripreme hrane, a maštom možda mogu ponuditi neko novo jelo koje će oduševiti sve za stolom.
Umjesto bakalara može se pripraviti oslić. Pile je manje masno od patke ili guske, prilikom pečenja ga treba podlijevati s povrtnom juhom, a ne s masnoćom i ne treba poslužiti kožicu. Kao prilog mogu se poslužiti kuhani krumpirom sa začinskim biljem ili se pak može iskušati proso, ječam ili pseudožitarice kao što su kvinoja ili amarant. Svježa salata je obvezna ili za one koji je ne smiju jesti, može se poslužiti kuhano zeleno povrće.
Umjesto tradicionalnog dizanog kolača od oraha (orehnjače) mogu se poslužiti orasi, bademi i lješnjaci a umjesto ostalih kolača sušeno voće. Ako bolesnik odlazi u goste i ne može birati hranu, postoji i za to trik: prije odlaska na ručak ili večeru kod kuće treba pojesti svoj manji obrok, tako da se u gostima pojede vrlo malo, tek onoliko koliko je dovoljno za kušanje, iako nije nepristojno odbiti neku hranu zbog zdravstvenih razloga. Nepristojno je nagovarati drugoga da jede neku hranu.
Međutim, ako bolesnik svjesno odluči da će taj dan jesti hranu koja mu šteti, nikako ne smije povećati svoju dozu lijeka. To posebno vrijedi za osobe koje uzimaju lijekove protiv povišenog šećera u krvi ili lijekove za sniženje masnoća u krvi. Jedan ili dva loša obroka, napravit će manju štetu u organizmu od povećane doze lijeka.
Također, valja znati da kratkotrajno povećanje doze lijeka ne može djelovati na povećanu količinu nedozvoljene hrane u tako kratkom vremenu (osim kod osoba koje uzimaju inzulin i podučene su o načinu doziranja).
Međutim, ako je izbjegavanje neke hrane napor i donosi loše raspoloženje, treba znati da si svatko može dopustiti jedan ili dva nedozvoljena obroka i zbog toga se ne treba osjećati loše niti se nakon toga treba kažnjavati izgladnjivanjem.
Važno je da se nekoliko dana prije i poslije takvog obroka pridržava strogo propisanog režima prehrane i provodi fizička aktivnost. Naime, ugodno provedeno vrijeme u obitelji ili s prijateljima, odnosno dobre emocije koje ipak uključuju i finu hranu, zasigurno će svakome više koristiti nego što će biti šteta od nedozvoljenog obroka.