Žutica kod novorođenčeta: što je „normalna“, a što patološka žutica?

Žutica nastaje uslijed povišenja bilirubina u organizmu, a karakterizira ju žutilo kože i sluznica. Kad se spomene žutica, većina ljudi pomisli da je riječ o zaraznoj žutici, no infekcije nisu najčešći uzrok žutice kod djece, već su drugi razlozi zapravo češći.

Za novorođenačku dob je karakteristična fiziološka žutica koja ne predstavlja bolest, ali ju treba znati razgraničiti od patološke.

Uzrok žutice

Žuta boja kože koja nije posljedica povećanog bilirubina, ne predstavlja žuticu, a obično nastaje kod velikog unosa hrane koja je bogata beta karotenom (mrkva, naranče). Tada je žućkasta samo koža, no nisu žute bjeloočnice, niti je povišen bilirubin u krvi.

Inače, bilirubin je normalni produkt organizma koji nastaje razgradnjom krvnih stanica, prerađuje se u jetri, izlučuje putem žuči u crijevo, a dijelom i putem mokraće. Stoga utječe na obojenost stolice i mokraće.

Za održanje normalnih razina bilirubina u krvi bitna je ravnoteža između procesa stvaranja, prerade u jetri i izlučivanja. Ako je bilo koji od tih procesa poremećen dolazi do povišenja bilirubina i žutice.

Što je „normalna“, a što patološka žutica?

Žutica kod novorođenčeta u pravilu je fiziološka tj. normalna pojava koja nastaje zbog  prirodnog porasta bilirubina u ranoj dobi; nije zarazna i dok je u okvirima fiziologije ne treba ju liječiti.

Razlog toj žutici je pojačano stvaranje bilirubina u toj dobi te istovremeno sporija obrada u jetri zbog nezrelosti. Javlja se kod 50 do 70% donošene, i čak 80% nedonošene novorođenčadi.

Tu fiziološku pojavu žutice moramo razgraničiti od patološke koja se javlja u nekim slučajevima. Žuticu smatramo patološkom ako se ona javi jako rano (već u prva 24 sata) ili predugo traje (u pravilu dulje od dva tjedna) ili su previsoke vrijednosti bilirubina.

Veću sklonost patološkoj žutici imaju djeca koja su prijevremeno rođena, male porođajne mase, koja su pretrpjela traumatski porod, kao i djeca majki koje imaju dijabetes. Također, nepodudarnost Rh faktora i krvne grupe majke i djeteta, dodatni je rizični faktor za patološku žuticu.

Kada su visoke razine bilirubina opasne?

U rodilištu se uvijek prati pojava žutice te se ocjenjuju njezina težina i uzrok. Ovisno o starosti novorođenčeta i visini bilirubina procjenjuje se potreba za terapijskim snižavanjem bilirubina i daljom dijagnostičkom obradom. Naime, jako visoke razine bilirubina (kada se približavaju 400 umol/l) mogu ugroziti zdravlje djeteta te ostaviti dugoročne posljedice, prije svega na mozak, odnosno psihomotorni razvoj.

To je jedan od razloga zašto novorođenčad ostaje u rodilištu najmanje tri dana (to je najrizičnije razdoblje), pa i kada su potpuno zdravi. U slučaju porasta bilirubina do kritičnih vrijednosti primjenjuje se fototerapija (terapija svjetlom), a ponekad i izmjena krvi.

Produljena žutica mora se nadzirati

Po izlasku iz rodilišta često se susrećemo s produljenom žuticom. Srećom, u toj dobi se najčešće radi o laktacijskoj žutici (kod djeteta na prehrani majčinim mlijekom) koja je bezazlena. Naime, majčino mlijeko sadrži neke faktore koji još neko vrijeme podržavaju žuticu.

Ona može trajati čak i do dva mjeseca. No, to nikako nije razlog da se prestane dojiti ili prekida dojenje. Naime, majčino mlijeko je najbolja hrana, a laktacijska žutica sama spontano prolazi i ničim ne remeti zdravlje djeteta (vrijednosti bilirubina nikada nisu ugrožavajuće visoke).

Ipak, u ranoj dojenačkoj dobi moramo biti oprezni da ne propustimo žuticu koja je posljedica nekih ozbiljnih uzroka koje je potrebno hitno liječiti. To su moguće infekcije (prije svega mokraćne, ali i druge),  prekomjerni raspad crvenih krvnih stanica (hemolitične anemije), bolest jetre ili smetnje u protoku žuči.

Stoga se roditelji, uoče li da je dijete dugo žuto (dulje od dva tjedna), svakako trebaju javiti liječniku kako bi procijenio postoje li temelji za dijagnostičku obradu.

Pedijatar će uvijek tragati za znacima koji upućuju na mogući patološki uzrok: orijentirati se o tome kako dijete napreduje na tjelesnoj masi, ima li temperaturu, je li zadovoljno, informirati se o boji mokraće i stolice. Tamna mokraća i svjetla stolica uvijek govore za patološke razloge žutice, tj. posljedica su smetnje u protoku žuči na bilo kojem nivou od jetrene stanice (hepatocita) do utoka u crijevo. U slučaju takve situacije nužna je i hitna bolnička obrada kako se ne bi zakasnilo s dijagnostikom nekih ozbiljnih stanja.

Žutica se može javiti i kasnije

Svaka ponovna pojava žutice u dojenaštvu nakon što je fiziološka žutica jednom prošla te svaka pojava žutice u starije djece i odraslih zahtijeva dijagnostičku obradu, prije svega u smjeru infektivnih bolesti, ali i kroničnih bolesti jetre te žučnih puteva.

Druga mogućnost je da se radi o žutici zbog hemolitčke anemije, odnosno kad nastaje previše bilirubina zbog prevelikog raspada krvnih stanica. Terapija je prije svega ovisna o uzrocima koji se otkriju dijagnostičkom obradom, tako da je najvažnije iskristalizirati uzrok žutice.