Trudnoća u zrelim godinama

Prosječna dob u kojoj su žene u razvijenijim zemljama rađale svoje prvo dijete sedamdesetih godina prošloga stoljeća bila je oko 21,5 godinu, a do 2011. godine prvorotkinje su u prosjeku imale 25,5, pa i do 28,7 godina

Premda se u istraživanjima dostupnima u literaturi često pronalazi granica od 35 ili 40 godina, o utjecaju dobi trudnice na ishod trudnoće teško je govoriti držeći se kriterija postavljenih isključivo brojem godina. Djelomično je tomu razlog činjenica da je dob kontinuirana varijabla, stoga ne čudi što ne postoji jedinstvena dobna granica poslije koje se može govoriti o nerazmjernom povećanju rizika za loš ishod trudnoće.

Plodnost žene smanjuje se s godinama, a kad jednom zatrudni, prijeti joj veći rizik nastanka komplikacija u trudnoći. No, općenito govoreći o apsolutnom riziku, žene koje u starijoj životnoj dobi ostanu trudne ipak imaju dobar perinatalni ishod i sposobne su nositi se s tjelesnim i emocionalnim stresom koje pred njih stavljaju trudnoća i roditeljstvo.

Povećanjem dobi povećava se i vrijeme koje je potrebno za postizanje trudnoće u prirodnim ciklusima žene, odnosno smanjena je vjerojatnost da će se postići oplodnja u ciklusu spolnim odnosom ciljanim u vrijeme plodnih dana. Objašnjenje je u smanjenju kvalitete jajnih stanica (kromosomski poremećaji, morfološke promjene), smanjenoj rezervi jajnih stanica, ali i promijenjenom hormonskom statusu koji pogoduje narušavanju funkcije jajnika.

Žene koje su starije dulje su izložene riziku pobolijevanja od endometrioze, upalnih bolesti u zdjelici, nastanku mioma i polipa sluznice maternice te drugih stanja koja mogu ometati plodnost žene.

Prednosti i rizici

Mnoge žene mijenjaju svoje životne navike napredovanjem dobi, poput smanjenja učestalosti spolnih odnosa i povećanja tjelesne mase. K tomu, prosječna dob u kojoj su žene u razvijenijim zemljama rađale svoje prvo dijete sedamdesetih godina prošloga stoljeća bila oko 21,5 godinu, a do 2011. godine prvorotkinje su u prosjeku imale 25,5, pa i do 28,7 godina, ovisno o kojoj je zemlji riječ. Uzrok tomu su povećanje populacije žena starosti od 35 do 45 godina, kasnije stupanje u brak, češće rastave i stupanja u drugi brak, veća dostupnost kontracepcijskih metoda, ali i dulje školovanje te postizanje uspjeha u karijeri. Pozitivna strana starije dobi žena očituje se u manjem broju neplaniranih trudnoća, no negativna je što jednom kad se dogode, takve neplanirane trudnoće češće završavaju namjernim pobačajem.

Neke od komplikacija u ranoj trudnoći čija se učestalost može povezati sa životnom dobi trudnice su:

• spontani pobačaji
• izvanmaternična trudnoća
• kromosomske i genske abnormalnosti
• prirođene malformacije djeteta,

a komplikacije u kasnijem tijeku trudnoće uključuju:

• povišenje krvnoga tlaka kao najčešću komplikaciju
• šećernu bolest
• probleme vezane uz posteljicu
• zastoj u rastu fetusa
• prijevremeni porođaj i time neonatalno pobolijevanje, sve do smrti fetusa u trudnoći.

Ipak, treba reći da je u razvijenijim zemljama rizik za fetalnu smrt, uz dobru skrb za trudnicu, iznimno malen, stoga starija trudnica ne treba gajiti neopravdano veliku zabrinutost.

Skrb za trudnicu starije životne dobi ne razlikuje se bitno od skrbi za trudnicu mlađe dobi, ali ipak postoje pojedinosti koje zahtijevaju pojačan nadzor.

 >>Pratite trudnoću iz tjedna u tjedan i s radošću dočekajte novi život<<

Sve se mora znati

Budući da postoji povećan rizik nastanka fetalnih kromosomskih poremećaja poput Downova sindroma, odnosno trisomije 21. kromosoma, potom trisomije 18. i 13. kromosoma, svakako se preporučuje učiniti probir i otkriti opisane promjene metodama, kao što su amniocenteza, biopsija korionskih resica, ultrazvučna metoda probira te noviji testovi, odnosno cell-free DNK. Također je poželjno, osim opisanih metoda, učiniti i detaljan ultrazvučni pregled u drugom tromjesečju trudnoće, pogotovo tražeći nepravilnosti u građi srca i velikih krvnih žila.

Povećava se i rizik nastanka gestacijskog dijabetesa, stoga se preporučuje testiranje na dijabetes već u prvom tromjesečju te ponovna testiranja kasnije u trudnoći, kako se i inače provodi, od 24. tjedna do najčešće 28. tjedna. No, testiranje se može provesti kad god za to ima razloga.

Sve komplikacije u trudnoći, pogotovo one čiji se rizik za nastanak povećava s većom životnom dobi, moraju biti detaljno objašnjene trudnici. Svakoj trudnici treba naglasiti rizike nastanka spontanog pobačaja, nekih urođenih anomalija, poremećaja sijela i funkcije posteljice, dijabetesa, hipertenzije, ali i učestalijeg dovršenja trudnoće carskim rezom.

 >>Najljepših 9 mjeseci pod nadzorom: koje pretrage i preglede očekivati<<

Porođaj unutar termina

Već je spomenuto da je operativni način dovršenja trudnoće nešto učestaliji u trudnica starije životne dobi, no pitanje je i kada točno dovršiti trudnoću. Imajući na umu pojedina istraživanja, preporučuje se na gestacijsku dob starije trudnice gledati s posebnim oprezom i trudnoću dovršiti svakako unutar termina, odnosno ne čekati prenošenje. S obzirom na sve veće smanjenje plodnosti starijih žena, ali i nešto veći rizik od smrti fetusa poslije 37. tjedna trudnoće, čini se opravdanim u trudnica starijih od 40 godina trudnoću dovršiti oko 39. tjedna. U toj gestacijskoj dobi dijete je dovoljno zrelo, pa je smanjena mogućnost pobolijevanja i smrti tek rođena djeteta, a smanjuje se i rizik od mrtvorođenja u odnosu na isti rizik pri prenošenju.

U dobroj skrbi za trudnicu važno je poštovati njezine želje, ali i upozoriti je na rizike koji se mogu povećati nesmotrenim i neodgovornim ponašanjem. Briga o trudnici starije životne dobi svakako zahtijeva pomno i stručno praćenje, donekle i češće u odnosu na mlađe trudnice, a s ciljem najboljeg ishoda trudnoće.