Prehrana u trudnoći: Što trudnice smiju jesti?
Pravilna i uravnotežena prehrana tijekom trudnoće iznimno je važna i za majku i za dijete
Najčešća pitanje kod trudnica su „Trebam li sad jesti za dvoje?“ i „Koliko je normalno dobiti na težini u trudnoći?“.
Normalni prirast težine u trudnoći je od 10 do 12 kilograma. Svakako treba naglasiti da prirast težine ovisi i o konstituciji žene (mršavim ženama savjetuje se veći prirast težine, a onima s prekomjernom tjelesnom težinom savjetuje se manji prirast).
Namirnice koje konzumiramo tijekom trudnoće treba prilagoditi rastu i razvoju djeteta te njegovim specifičnim potrebama. Najveću pozornost treba pridati kvaliteti namirnica, njihovoj obradi i, naravno, količini.
Kako izgleda preporučena prehrana trudnica?
Preporučena prehrana namijenjena trudnicama, rodiljama i ženama tijekom dojenja trebala bi obuhvaćati energetsku vrijednost 2500 – 3000 kcal/dan; dnevni unos proteina (bjelančevina) 12 – 15% ukupne energetske vrijednost (1,2 – 1,5 g /kg TM); dnevni unos masnoća ≤ 30% od ukupnog unosa energija te od 55 do 60% energije iz izvora ugljikohidrata. Preporučeni broj obroka je pet na dan. Hrana bi trebala biti lako probavljiva, bez jakih i oštrih začina.
Posebno treba voditi brigu da se meso, perad i jaja termički obrade. Ne preporučuju se nepasterizirani mliječni proizvodi, sirevi s plijesnima, hladne salate s kvarljivim namirnicama i sirovi morski plodovi, treba paziti i na adekvatan unos proteina (bjelančevina), željeza, folne kiseline (poželjno hranom koja je bogata folnom kiselinom) te vitamin C.
Namirnice bogate željezom
Željezo je esencijalni element bez kojeg ne možemo održati zdravlje. Važan je sastavni dio hemoglobina i respiratornih enzima. Glavni izvori željeza u hrani su iznutrice, meso, jaja, lisnato povrće i mahunarke. Među povrćem najviše ga ima u peršinu, i to u listu, kao i u špinatu. Sušene gljive također su bogate željezom.
S velikom količinom askorbinske kiseline (vitamina C) povećava se apsorpcija željeza. Folna kiselina bila je poznata pod nekoliko naziva kao folacin, vitamin M ili antianemični faktor, a kemijski naziv joj je pteroilglutaminska kiselina. Folna kiselina uspješno liječi makrocitnu anemiju.
Trudnoća i lijekovi: Što trudnice mogu uzimati, a što trebaju izbjegavati?
Najopasnije razdoblje u trudnoći su prva tri mjeseca u kojima treba izbjegavati bilo koji lijek, a neke u tom...
SAZNAJTE VIŠEPrirodni izvori folne kiseline su jetrica (svinjska, goveđa, pileća), šparoge, špinat, kvasac, suhi grašak te pšenične mekinje. Bjelančevine (proteini) osnovni su gradivni elementi stanica organizma i nositelji brojnih fizioloških funkcija. S nutricijskog gledišta dijelimo ih na biljne i životinjske. Glavne biljne bjelančevine su iz graha, graška, leće, riže, ječma, zobi, raži, a najveći izvor biljnih bjelančevina je iz soje.
Trudnicama, rodiljama i ženama tijekom dojenja potrebno je osigurati dva do tri puta na dan mlijeko i mliječne proizvode radi dostatnog unosa kalcija. Preporučeni unos vode za odrasle žene (2 l) tijekom trudnoće povećan je za 300 ml, a tijekom dojenja za dodatnih 700 ml.
Trudnice koje imaju liječničku preporuku za restrikciju unosa hrane trebaju paziti na to da se jelovnik sastavlja od visokovrijednih namirnica bogatih bjelančevinama, vitaminima i mineralima.