Što je izvanmaternična trudnoća, koji su simptomi i rizični čimbenici

Ektopična trudnoća je za ženu po život opasno stanje, a njeni simptomi često ostaju nezamijećeni. Javlja se u oko 1,4% svih trudnoća, a i do tri puta češće kod trudnoća postignutih metodama potpomognute oplodnje. Za svaku je ženu izuzetno važno prepoznati simptome kako bi se na vrijeme javila liječniku i spriječila neželjene komplikacije.

Što je izvanmaternična trudnoća?

Izvanmaternična ili ektopična trudnoća (graviditas extrauterina, ectopica) podrazumijeva razvoj trudnoće na bilo kojem mjestu izvan šupljine maternice. Javlja se u do 1,4% svih trudnoća, što znači da će otprilike jedna do dvije trudne žene od njih sto imati izvanmaterničnu trudnoću.

Ektopična trudnoća je za ženu po život opasno stanje te treći po redu uzrok smrtnosti povezan s trudnoćom. Upravo zbog toga je izuzetno važno na vrijeme je prepoznati i pravilno liječiti kako bi se izbjegle sve neželjene komplikacije.

Sijelo izvanmaternične trudnoće najčešće je u jajovodu (u oko 95% slučajeva) i to u njegovom proširenom dijelu koji se zove ampula. Međutim, trudnoća se može implantirati i u bilo kojem drugom dijelu jajovoda. Izvanmaternična trudnoća smještena u jajovodu naziva se tubarna trudnoća.

Jako rijetko se implantacija trudnoće može javiti u jajniku, vratu maternice ili bilo gdje u abdominalnoj šupljini. U nekim slučajevima, zametak se može implantirati u maternici, ali na pogrešnom mjestu, primjerice u ožiljak od prijašnjeg carskog reza. Ponekad se može javiti i heterotopična trudnoća, što označava istovremenu pojavu unutarmaternične i tubarne trudnoće.

Važno je naglasiti kako zametak koji nije implantiran na pravome mjestu, odnosno u endometriju maternice, ne može preživjeti. Zabilježeni su neki slučajevi u kojima se izvanmaternična trudnoća iznijela do kraja, ali su oni toliko rijetki da se mogu zanemariti (otprilike 1 slučaj na 3 milijuna). Ektopična trudnoća može rezultirati naglim i masivnim krvarenjem koje može imati i smrtni ishod te je izuzetno važno za svakog liječnika prepoznati je i pravilno tretirati, a za svaku ženu posumnjati na nju s obzirom na simptome koje ima, kako bi se na vrijeme javila liječniku.

Zašto nastaje izvanmaternična trudnoća?

Iako točni uzroci nastanka ektopične trudnoće još uvijek nisu poznati, zna se da patološka implantacija trudnoće u jajovod ima veze s poremećajem prijenosa oplođene jajne stanice. Da bi se trudnoća uopće ostvarila, mora postojati efikasna ovulacija.

Međutim, razni čimbenici mogu utjecati na poremećen prijenos oplođene jajne stanice do maternice te posljedično na razvoj izvanmaternične trudnoće.

U jajovodu mogu postojati ožiljkaste priraslice koje čine prepreku prijenosu oplođenog jajašca, a koje su nastale kao posljedica upale jajovoda, endometrioze ili operativnih zahvata na jajovodima. Upala jajovoda može nastati kao posljedica širenja i progresije infekcije spolno prenosivim uzročnicima, od kojih su najčešći klamidija i gonoreja. Ako infekcija nije prepoznata i na vrijeme liječena, može uzrokovati zdjeličnu upalnu bolest – kliničko stanje koje može ostaviti trajne posljedice na ženski reproduktivni sustav, a posljedično tome biti uzrokom neplodnosti. Od svih žena koje su preboljele zdjeličnu upalnu bolest, njih 5 do 8% će kasnije imati ektopičnu trudnoću u jajovodu.

Osim navedenog, poremećeni prijenos oplođene jajne stanice može uzrokovati nepravilna i disfunkcionalna pokretljivost jajovoda. Jajovod u svojoj unutrašnjosti ima fine trepetljike koje se nazivaju cilije, a one služe za usmjeravanje i potpomaganje kretnji kako ovulirane, tako i oplođene jajne stanice prema maternici.

Ta pokretljivost jajovoda je pod utjecajem raznih čimbenika, ponajprije živčane inervacije i koncentracije spolnih hormona. Dođe li do poremećaja na razini fine pokretljivosti cilija, prijenos zametka postaje usporen i neefikasan te je veća vjerojatnost za nastanak tubarne trudnoće. Također, poremećena kvaliteta zametka je povezana s češćom implantacijom trudnoće u jajovod, a primjer za to su razne kromosomske abnormalnosti zametka.

Koji su rizični čimbenici za nastanak ektopične trudnoće?

Razni faktori mogu pridonijeti povećanju rizika za nastanak izvanmaternične trudnoće. Sve što na bilo koji način sprječava ili usporava migraciju oplođenog jajašca u šupljinu maternice, predisponira pogrešnu implantaciju te nastanak ektopične trudnoće.

Čimbenici koji su povezani s povećanim rizikom za razvoj ektopične trudnoće su:

• prijašnja upala u zdjelici/salpingitis (upala jajovoda)
• prijašnja izvanmaternična trudnoća
• kirurški zahvat na jajovodima ili drugdje u zdjelici
• neplodnost
• lijekovi za poticanje ovulacije
• životna dob veća od 35 godina
• pušenje
• progesteronski intrauterini uložak
• progesteronska kontracepcija
• ponavljani namjerni pobačaji i dr.

Upala jajovoda kao posljedica proširene spolno prenosive infekcije značajan je faktor rizika zbog posljedica koje često ostavlja na prohodnost jajovoda. Ožiljkaste priraslice oko i u unutrašnjosti jajovoda mogu nastati i kao posljedica raznih operativnih zahvata u zdjelici, a osobito ako se zahvat izvodio na samom jajovodu. Pacijentice kojima je dijagnosticirana neplodnost također imaju povišen rizik od nastanka ektopične trudnoće. Uporaba lijekova za indukciju ovulacije kao što je klomifen-citrat ili injekcije gonadotropinima te metode potpomognute oplodnje kao što je IVF značajni su čimbenici rizika.

Progesteron smanjuje pokretljivost cilija jajovoda te su stoga progesteronska hormonska kontracepcija i intrauterini uložak koji oslobađa progesteron faktori koji nose povišen rizik za razvoj izvanmaternične trudnoće. Pušenje također smanjuje pokretljivost jajovoda. Žene starije od 35 godina češće imaju ektopičnu trudnoću, a pretpostavlja se da je to zbog toga što se starenjem smanjuje pokretljivost cilija.

Koji su simptomi izvanmaternične trudnoće i kako ih prepoznati?

Simptomi ektopične trudnoće ovise o mjestu gdje se nalazi, ali i o trajanju trudnoće, odnosno vremenu koje je prošlo od oplodnje.

Klinička slika može biti raznolika te može oponašati brojne poremećaje rane trudnoće. Klasični trijas simptoma obuhvaća izostanak menstruacije, bol u trbuhu i krvarenje iz rodnice. Bol u trbuhu je najčešće jednostrana i locirana u donjem dijelu, a krvarenje tamne boje, oskudno i nepravilno. Ponekad se može javiti i bol u ramenima jer nakupljanje krvi uzrokuje živčani podražaj. Takva prezentacija ektopične trudnoće karakteristična je za subakutni oblik, koji se susreće u najvećem broju slučajeva. Ponekad se uz navedene simptome mogu javiti i rani simptomi trudnoće, kao što su mučnina i slabost.

U akutnome obliku dolazi do prsnuća jajovoda zbog rastuće trudnoće koja rasteže stijenku te obilnog krvarenja u abdomen. To izaziva jaku, naglo nastalu probadajuću bol u trbuhu koja se javlja obično samo s jedne strane, a zbog krvarenja može doći do gubitka svijesti i razvoja šoka. Ako se žena tada na vrijeme ne javi u bolnicu, može doći i do smrtnog ishoda.

Važno je naglasiti kako svaka žena treba obratiti pažnju na ove simptome te se odmah javiti liječniku ako se pojave, osobito ako se javi iznenadna i snažna jednostrana bol u donjem dijelu trbuha. Tamno krvarenje iz rodnice uz izostanak menstruacije i bolove u trbuhu uvijek treba pobuditi sumnju na izvanmaterničnu trudnoću.

O postavljanju dijagnoze i liječenju izvanmaternične trudnoće čitajte na stranicama Poliklinike Mazalin.