Slatke brige: kada smijem ponovno ostati trudna?

Nakon uredne trudnoće i porođaja rodničkim putem, preporučuje se barem jedna godina razmaka do sljedeće trudnoće, a nakon carskog reza barem dvije godine. Iako se funkcija spolnih organa normalizira već prvih tjedana nakon poroda i trudnoća je moguća, potrebno je više mjeseci do godinu dana da se tijelo u potpunosti oporavi za sljedeću trudnoću.

Zašto tijelu majke treba vremena?

Trudnoća je “drugo stanje” s promijenjenim  tjelesnim funkcijama majke, imunološkim odgovorom, funkcioniranjem srca i bubrega, iscrpljuju se rezerve željeza, folata i kalcija. Dolazi do promjena rada metabolizma, razine hormona, a ne treba zaboraviti i psihološku angažiranost majke.

Prekratak period između trudnoća iscrpljuje tijelo majke te povećava rizike od:

• prijevremenog poroda,
• manje porođajne težine djeteta,
• pojave autizma kod sljedećeg djeteta,
• komplikacija u vezi posteljice te
• popuštanja ožiljka maternice nakon prethodnog carskog reza.

Kada je nakon poroda moguće zatrudnjeti?

Kontracepcija zbog dojenja smatra se relativno pouzdanom prvih šest mjeseci samo ako žena isključivo doji barem šest puta dnevno.

Ako žena ne doji ili uvodi dohranu djeteta, ovulacija će se uspostaviti nakon dva do četiri tjedna te žena može ostati trudna i prije nastupa prve menstruacije.

S obzirom na to da većina parova započinje spolne odnose nakon četiri do šest tjedana od poroda te s obzirom na veliku varijabilnost uspostave ovulacije, već na prvoj kontroli treba razmotriti načine kontracepcije.

Dob žene je najvažniji čimbenik u planiranju razmaka između dviju trudnoća. U današnje vrijeme parovi se češće odlučuju na manji broj djece, a često se trudnoća ostvaruje u kasnijoj dobi (nakon 35. godine). Stoga je bolje sljedeću trudnoću ostvariti što ranije.

Važno je razmišljati o životnoj dobi

Iako se žena smatra plodnom od nastupa prve do zadnje menstruacije u životu, plodnost se postupno smanjuje nakon 30. godine, a muškaraca nakon 50. godine života.

Žena se rađa s određenim brojem jajnih stanica koje stare s njom. S vremenom se znatno smanjuje njihov broj i kvaliteta te povećava učestalost kromosomskih grešaka. Prokrvljenost maternice se smanjuje te raste učestalost polipa, mioma i drugih bolesti (dijabetes, hipertenzija) koje mogu ometati oplodnju te imati negativan utjecaj na tijek i ishod trudnoće.

Iako je plodnost muškaraca dulje održana, uočen je povišen rizik spontanih pobačaja, genetskih poremećaja i drugih nepovoljnih ishoda trudnoće kod starijih očeva. Pojava bolesti te primjena nekih lijekova mogu ometati proces erekcije i ejakulacije što također ometa prirodnu reprodukciju.

Dvadeseto stoljeće je obilježio nevjerojatan napredak u kvaliteti života, unapređenju zdravlja te prevenciji i liječenju različitih bolesti. Očekivano trajanja života se produljilo od 50-ak godina na početku 20. stoljeća do preko 80 godina na početku 21. stoljeća.

Zaključno

Unatoč produljenju života te napretku medicine na području humane reprodukcije i potpomognute oplodnje, sposobnost reprodukcije žene je ostala ograničena na mlađu dob.

Dakle, idealno bi bilo kada bi svaka žena rodila prvo dijete prije 25. godine te drugu djecu prije 35. godine.

Kada je moguće, daje se prednost prirodnom (vaginalnom) porodu naspram carskog reza jer se izbjegavaju komplikacije samog operacijskog zahvata te je brži oporavak i spremnost za sljedeću trudnoću.