Poslušajte intuiciju i nemojte ignorirati prve simptome autizma

Svjetski dan autizma obilježava se 2. travnja s ciljem podizanja svijesti u javnosti o ovom sveobuhvatnom razvojnom poremećaju. Autizam se javlja u ranom djetinjstvu, do treće godine života, a riječ je o stanju koje traje cijeli život. No, pravovremenim prepoznavanjem, dijagnosticiranjem i stručnim multidisciplinarnim djelovanjem u suradnji s roditeljima može se postići velik napredak.

Djeca s autizmom izuzetno su ranjiva skupina djece s posebnim potrebama. Bez tjelesnih obilježja po kojima bi mogli biti prepoznati, zbog još nedovoljno razvijenog sustava skrbi i neorganiziranosti službi u Hrvatskoj, ponekad ostaju neprepoznata i do četvrte godine života te sa zakašnjenjem dobivaju stručnu pomoć. Osnovna je značajka djece s poremećajem iz spektra autizma njihova sklonost osamljivanju i povlačenju, nedovoljna interaktivnost s okolnim svijetom. I sama riječ autizam dolazi od grčke riječi autós što znači sam.

Rano praćenje razvoja djeteta

Poremećaji iz spektra autizma sve su učestaliji u suvremeno doba i njima je zahvaćen sve veći broj djece tako da neki govore o epidemiji autizma želeći istaknuti veličinu problema i potrebu u za djelovanjem. Upozoravajući znakovi koji upućuju na poremećaj iz spektra autizma mogu se javiti već u dojenačko doba u području socijalnih interakcija, komunikacije i ponašanja.

Već od devet mjeseci djetetova života možemo pratiti razvoj združene pažnje i primijetiti zaostajanje ako ono postoji. I ranije, izostanak geste indiciranja ukazuje na moguće teškoće

Izuzetno je važno praćenje ranog razvoja djeteta. Već od devet mjeseci djetetova života možemo pratiti razvoj združene pažnje i primijetiti zaostajanje ako ono postoji. I ranije, izostanak geste indiciranja ukazuje na moguće teškoće. S otprilike godinu dana beba urednog razvoja počinje pokazivati prstićem i gledati u stvari na koje drugi ljudi upiru prstom. Jednogodišnjak može pokazati prstom igračku i očekivati da mu je druga osoba donese. Dakle, može neverbalno komunicirati. Jasno je da je već u dojenačko doba moguće uočiti otklon od urednog, tipičnog razvoja i djelovati.

Što o autizmu (ne)znamo

Specifičan uzrok ovog poremećaja još nije poznat. Riječ je o oštećenju središnjeg živčanog sustava, dakle uzrok je neurobiološki. Stručnjaci još ne mogu sa sigurnošću potvrditi je li uzrok oštećenja genetski, neurofiziološki, biokemijski ili metabolički.

Posljednjih godina uočava se porast učestalosti poremećaja, što je posljedica preciznije dijagnostike, promjene dijagnostičkih kriterija, ali i veće senzibilizacije javnosti za probleme osoba s autizmom.

Učestalost poremećaja u dječaka četiri je puta veća nego u djevojčica. Od 70 do 80 % osoba s poremećajem iz spektra autizma ima nižu razinu intelektualnog i adaptivnog funkcioniranja. Također, oko 50 % osoba s autizmom nije u stanju razviti funkcionalan govor.

Programi rane intervencije

Da bismo pomogli djetetu s autizmom i njegovoj obitelji, moramo djelovati programima rane intervencije u obitelji. Moderni koncept rane intervencije stavlja naglasak na jake strane obitelji, a ne na teškoće i zasniva se na suradničkom odnosu stručnjaka i roditelja. Rana intervencija je preventivno usmjeren program praćenja i podrške u ranoj dobi.

Da bismo pomogli djetetu s autizmom i njegovoj obitelji, moramo djelovati programima rane intervencije u obitelji

Za jezični i kognitivni razvoj malog djeteta presudna je stimulacija u prvoj godini njegova života, kada i dijete i roditelj određuju kvalitetu interakcije. Prve su godine života za razvoj i napredak najvažnije jer je tada dječji mozak plastičan te bihevioralno i kognitivno fleksibilan. Upravo su prva iskustva od iznimne važnosti za razvoj jer utječu na učenje, komunikaciju i kogniciju.

Dijagnostički i terapijski postupci obuhvaćaju suvremene rezultate znanstvenih spoznaja, individualni profil djeteta i osebujna obilježja te kulturološke značajke obitelji. Za svako dijete kreira se njegov vlastiti, individualizirani program koji odgovara njegovom razvojnom profilu i poštuje te uvažava njegove jake i slabe strane, a u provedbi programa koriste se različite metode.

Usklađenost roditelja i stručnjaka

Komunikacija je za malo dijete najvažnija i njen je razvoj osnova za dijete s poremećajem iz spektra autizma. Svako zaostajanje u jezičnom razvoju zahtijeva hitno djelovanje, prvenstveno stručnjaka edukacijsko-rehabilitacijskog profila – edukacijskog rehabilitatora i logopeda.

Cilj je programa dati djetetu komunikacijska sredstva: verbalizacije, vizualno-kognitivno potpomaganje – slike, crteže, simbole, slova, geste, znakove. Izbor sredstva ovisi o razini na kojoj se nalazi dijete i njegovoj potrebi.
Na stručnjacima i roditeljima je da usklađenim i ciljanim aktivnostima pruže djetetu potrebnu podršku. Tada uspjeh neće izostati, a perspektive djeteta će se poboljšati.

Znakovi koji upozoravaju na autizam

Ako roditelji primijete neke od ovih znakova, moraju potražiti pomoć stručnjaka da bi se što točnije utvrdilo o čemu je riječ i kako bi se dijete čim prije uključilo u odgovarajući program.

Na području socijalne interakcije:

• izostanak uspostavljanja kontakta očima
• izostanak toplih, radosnih izraza lica
• nepostojanje socijalnog smiješka
• nedostatak dijeljenja interesa ili veselja
• nedostatak odgovora na kontekstualne znakove
• neodazivanje na vlastito ime

Na području komunikacije:

• neobična intonacija
• nedostatak protodeklarativnog pokazivanja ili dijeljenja interesa ili veselja
• nedostatak pokazivanja nečega (showing)
• nedostatak pokazivanja prema čemu (pointing)
• nedostatak komunikativne vokalizacije suglasnicima

Na području ponašanja:

• ponavljajući pokreti predmetima
• ponavljajući pokreti dijelovima tijela (okretanje oko vlastite osi)
• nedostatak interesa i igre različitim igračkama ili vrlo ograničeni interesi
• inzistiranje na jednoličnosti
• hiperaktivnost ili hipoaktivnost na osjetilne podražaje ili neobični interesi za pojedine aspekte okoline