Najčešća pitanja i odgovori o medicinski potpomognutoj oplodnji

Parovi koji pokušavaju začeti često se pitaju kolika je vjerojatnost da će oplodnja uspjeti. U prosjeku, vjerojatnost da će doći do začeća tijekom jednog mjeseca iznosi od 15-25%. Vjerojatnost unutar prva tri mjeseca iznosi 40%, unutar šest mjeseci 70%, a prosječna vjerojatnost da će do začeća doći unutar godinu dana iznosi 85%.

Ako nakon godinu dana redovitih nezaštićenih spolnih odnosa nije došlo do začeća, preporučuje se posjetiti liječnika i posavjetovati se o sljedećim koracima. Liječnik će vjerojatno preporučiti određene pretrage kako bi se ustanovilo postoji li opasnost od neplodnosti.

Medicinski potpomognuta oplodnja je specijalizirana grana medicine kojom se zaobilazi neplodnost, najčešće u slučajevima kada se uzroci neplodnosti ne mogu otkloniti. To je skup metoda liječenja dokazane neplodnosti jednog ili oba partnera. Njima se uspješno liječi 70-80% svih uzroka neplodnosti, ali primjenjuju se tek onda kada su sve ostale metode liječenja ostale neuspješne.

Kome treba medicinski potpomognuta oplodnja?

Neplodnost je medicinski definirana izostankom trudnoće nakon jedne godine redovitog nezaštićenog spolnog odnosa nekog para, a učestalost među parovima u svijetu je 15-17%.

Od ovog postotka 5-7% je subfertilno (zanijet će bez liječenja ili uz minimalnu pomoć), a 10-12% je stvarno neplodno. Njima je potrebna medicinski potpomognuta oplodnja.

Koji su uzroci neplodnosti?

Glavni uzrok neplodnosti je, nažalost, životna dob. S obzirom na stil života, parovi se sve kasnije odlučuju za potomstvo, a plodnost se smanjuje starenjem muškarca i žene. Starenjem opada kvaliteta jajnih stanica i spermija, te se zato šanse za spontano začeće fiziološki smanjuju, a nažalost stopa spontanih pobačaja raste. Kod žena plodnost je u opadanju od 32. godine, te se bilježi nagli pad nakon 38. godine. Kod muškaraca isto se događa nakon 42. godine. Također, veća životna dob povećava i mogućnost za bolesti koje oštećuju reproduktivne organe te time dodatno smanjuju plodnost.

Od drugih vanjskih čimbenika koji su najrašireniji te utječu na plodnost treba spomenuti debljinu. Debljina, kao velik javnozdravstveni problem u svijetu, bilježi svoj porast i u Hrvatskoj. Kod oba spola debljina utječe na niz endokrinoloških poremećaja koji rezultiraju kod žena anovulacijama, smanjenom kvalitetom jajne stanice i nereceptivnim endometrijem, a kod muškaraca subfertilnim sjemenom i različitim spolnim disfunkcijama.

Ostali uzroci neplodnosti su anovulacije, oštećenje jajovoda, endometrioza, nenormalnosti maternice, cervikalni faktor i muški uzrok neplodnosti (subfertilnost i infertilnost).

Koje su tehnike medicinski potpomognute oplodnje?

Tehnike medicinski potpomognute oplodnje su:

• inseminacija spermija,
• izvantjelesna oplodnja (IVF),
• intracitoplazmatska mikroinjekcija spermija (ICSI) i
• prijenos gameta ili zigota u jajovod (GIFT, ZIFT).

Inseminacija spermija može biti u maternicu ili u jajovod. Najčešće se radi ona u maternicu i to sjemenom supruga (AIH). Njome se posebno pripremljeno sjeme unosi kroz rodnicu i grlić maternice u unutrašnjost maternice pomoću tankog katetera u vrijeme ovulacije žene. Sam zahvat nije bolan. Ona se primjenjuje kod blažih oblika neplodnosti, a preduvjeti su dokazano prohodni jajovodi i postojanje ovulacije kod žene.

IVF metoda i ICSI postupak

Izvantjelesna oplodnja (IVF) je metoda kojom se punktiraju jajnici žene kako bi se aspirirale jajne stanice. Iako se taj postupak može raditi u potpuno prirodnom ciklusu, najčešće se različitim lijekovima u obliku injekcija jajnici stimuliraju kako bi u tom ciklusu proizveli što više jajnih stanica i time povećali šanse za oplodnju. Aspirirane jajne stanice se zatim spajaju u laboratoriju sa sjemenom supruga te, ako dođe do oplodnje, nastali zametci se vraćaju u maternicu nakon 3 do 5 dana ili se zamrzavanju i vraćaju u jednom od sljedećih ciklusa. Riječ je o začeću izvan maternice te se zato i naziva izvantjelesna oplodnja. Sam postupak je složen i skup. Punkcija jajnika može se raditi u kratkotrajnoj općoj anesteziji ili bez, ovisno o želji pacijentice, a vraćanje zametka kratki je postupak sličan intrauterinoj inseminaciji u maternicu i nije bolan.

Intracitoplazmatsko injiciranje spermija (ICSI) je postupak jednak IVF-u, no razlika je u tome što se u laboratoriju spermij injicira u citoplazmu aspirirane jajne stanice, te se tako oplođuje. Ako nastane zametak, daljnji je postupak vraćanja u maternicu isti kao i u IVF-u. Ova se tehnika najčešće koristi kod težih oblika muške neplodnosti, tj. kada je broj spermija u nalazu spermiograma izrazito nizak.

GIFT i ZIFT metode su također jednake IVF-u, a razlikuju se u tome što se zametak ne vraća nakon tri do pet dana nego ranije, u ranijim fazama razvoja – kao gamete, odvojene jajne stanice i spermij ili zigote.

U svijetu postoje i neke druge metode kao što su inseminacija sjemenom donora, donacija jajne stanice ili surogat majčinstvo, no ne primjenjuju se u Hrvatskoj jer nisu zakonski regulirane.

Koliko je medicinski potpomognuta oplodnja uspješna?

Intrauterina inseminacija uspješna je oko 9% kod žena do 40. godine, te oko 5% nakon 40. IVF ima uspješnost od oko 30%. Odabir same metode i njena uspješnost ovisi o dobi para, nalazima, pridruženim bolestima i prethodnim postupcima.

Kako je medicinski potpomognuta oplodnja zakonski regulirana?

Prema zakonu o medicinski potpomognutoj oplodnji, pravo na nju imaju parovi u braku ili dokazanoj izvanbračnoj zajednici, poslovno sposobni, do ženine 42. godine (ako drugačije nije traženo od strane liječnika). Država financira četiri pokušaja intrauterine inseminacije i šest pokušaja izvantjelesne oplodnje od kojeg dva moraju biti u prirodnom ciklusu.

Metode potpomognute oplodnje mogu se obaviti i u privatnim klinikama koje se bave humanom reprodukcijom. Njihove cijene dostupne su na njihovim cjenicima.

Kako se pripremiti za medicinski potpomognutu oplodnju?

Organizirana priprema za IVF izričito je bitna. Prije svega, to mora biti zajednička odluka para o kojoj treba pričati do najsitnijih detalja i zajedno se pripremiti na sve lijepe i tužne izazove.

Pravilna obrada neplodnosti prvi je korak i elementarna je za izbor metode potpomognute oplodnje koja najbolje odgovara tom paru. Potrebno je zato naći liječnika kojem vjerujete i s kojim ćete imati dobru suradnju u postupku u koji ulazite.

Uz emocionalni aspekt vašeg tijela koji prolazite sa svojim partnerom, bitan je i onaj fizički. Bolje ćete se osjećati, lakše ćete podnijeti sam postupak te, na kraju najbitnije, povećati mu uspješnost, ako se pravilno hranite i redovito umjereno vježbate. Prehrana i tjelovježba čine balans našem organizmu koji će u ovom postupku proći različite fizičke i emocionalne izazove. U tome nam mogu pomoći i određeni dodaci prehrani kao što su neki vitamini i minerali, ali i alternativne metode kao što je akupunktura. Akupunktura za plodnost i kao priprema za IVF utječe na poboljšanje plodnosti, pojačanu prokrvljenost maternice i smirenje pacijentice, te se može koristiti u svim metodama i prirodne i medicinski potpomognute oplodnje.

Koji su rizici medicinski potpomognute oplodnje?

Rizici medicinski potpomognute oplodnje su različite blaže i teže alergijske reakcije, hiperstimulacija jajnika, ozljede pri punkciji jajnih stanica, infekcija, te je nešto viša stopa izvanmaterničnih trudnoća u odnosu na prirodno zanošenje.

Najopasnija komplikacija pri stimulaciji jajnika prije punkcije i aspiracije jajnih stanica je stanje koje se naziva hiperstimulacija jajnika. Tada dolazi do izrazitog povećanja jajnika te izljeva tekućine u trbuh (ascites) i u pluća (pleuralni izljev), što može biti za život opasno stanje i ponekad zahtijeva bolničko liječenje.

Također treba spomenuti veću stopu višeplodnih trudnoća s obzirom na to da se najčešće u IVF-u vraća više od jednog zametka. Višeplodne trudnoće dalje sa sobom nose i brojne druge komplikacije u trudnoći, pri porodu i postnatalno.

Koji sve liječnici sudjeluju u procesu medicinski potpomognute oplodnje?

U procesu medicinski potpomognute oplodnje sudjeluje ginekolog subspecijalist humane reprodukcije koji vodi cijeli postupak, embriolog koji je zadužen za pripremu sjemena i jajnih stanica u laboratoriju i medicinska sestra koja pomaže timu.

Za sva dodatna pitanja ili nejasnoće, zatražite savjet Dinka Pintarića, dr. med., koji je dostupan je za sva pitanja vezana uz praćenje trudnoće, prevenciju i praćenje bolesti dojke te pitanja vezana uz zdravlje žena putem LittleDot aplikacije.