Može li neinvazivni prenatalni test (NIPT) zamijeniti amniocentezu?

Neinvazivna prenatalna testiranja (NIPT) brzo su se integrirala u kliničku skrb širom svijeta. Iako NIPT još nije dijagnostički test, zbog njegove visoke osjetljivosti znatno je smanjeno izvođenje invazivnih zahvata poput amniocenteze i biopsije korionskih resica (CVS).

Bolesti prouzročene poremećenim brojem ili građom kromosoma pojavljuju se kod oko 1 na 200 živorođene djece. Poremećaji najčešće nastaju slučajno tijekom začeća. Neki od njih mogu se otkriti već u prvom tromjesečju trudnoće CVS-om te u drugom tromjesečju amniocentezom. Uzorak uzet na taj način sadrži fetalni materijal pogodan za analizu kojom se dijagnosticiraju kromosomski poremećaji.

Zbog svoje invazivnosti ti dijagnostički postupci nose mogućnost komplikacija kao što su spontani pobačaj, prijevremeni porođaj, krvarenja majke i ploda, kontrakcije maternice, oštećenje posteljice, ozljeda ploda, otjecanje plodove vode, infekcija, Rh imunizacija… Stoga se nametnula potreba za uvođenjem novih neinvazivnih metoda.

Otkrivanje visokorizične trudnoće

Ultrazvučna dijagnostika koristi se u prenatalnoj medicini kao indirektna pomoć pri uzimanju uzoraka za invazivne analize. Također predstavlja i nezaobilaznu metodu neinvazivne kontrole morfologije i razvoja ploda. U kombinaciji s biokemijskim testom (kombinirani probir) može ukazati na visokorizičnu trudnoću, što upućuje na testiranje nekom invazivnom metodom.

Takvom metodom uspješnost otkrivanja rizičnih trudnoća je 85 do 90%, uz prosječno 5% lažno pozitivnih rezultata. To znači da će 5% trudnoća biti pogrešno klasificirano kao visokorizične, a trudnice će biti nepotrebno upućene na invazivni postupak.

Napredak DNK sekvencioniranja omogućio je otkrivanje kromosomskih poremećaja sa znatno većom sigurnošću u odnosu na ostale dotadašnje neinvazivne metode. Pojavili su se testovi koji jednostavnim postupkom iz uzorka krvi trudnice mogu ukazati na mogućnost genskih poremećaja ploda već u prvom tromjesečju trudnoće.

Razvoj NIPT testova

Naime, Dennis Lo je 1997. godine otkrio alternativni izvor fetalnoga genskog materijala. U krvnoj plazmi majke pronašao je fragmente DNK podrijetlom iz posteljice ploda. Iako je slobodan fetalni DNK lako dostupan i u plazmi majke prisutan u prosjeku oko 10%, gotovo je neodvojiv od majčina slobodnog DNK. Detekcija određenih kromosomskih poremećaja bez invazivnih zahvata kroz trbušnu šupljinu trudnice (amniocenteza) zahtijevala je razvoj visoko diskriminirajućih kvantitativnih metoda koje bi analizirale slobodan fetalni DNK (cfDNA- cell free DNA).

Razvoj NIPT tehnologija prve generacije omogućio je promatranje slobodnog DNK majke i fetusa kao jedne cjeline, brojčano je uspoređujući s očekivanim referentnim omjerom prepoznajući poremećen broj kromosoma. No točnost takvih testova značajno opada ispod 8% fetalne frakcije.

Sljedeća generacija NIPT-a otišla je korak dalje te je trenutačno jedina tehnika koja razlikuje majčin od placentarnog DNK. SNP tehnologija uzima u obzir majčin genotip te ne zahtijeva referentnu vrijednost. Osim razlikovanja majčina od placentarnog DNK, razlikuje slobodan fetalni DNK blizanaca te analizira slobodne fetalne DNK oba ploda kod dvojajčanih blizanaca. U mogućnosti je prepoznati triploidiju, cfDNA “iščezujućeg blizanca” i potpunu molarnu trudnoću. Već pri 2,8% cfDNA zadržava osjetljivost od 99,99%, što omogućuje ranu analizu, već od devetog tjedna trudnoće.

Tražite savjet ginekologa

Iako invazivna metoda omogućava veću količinu fetalnog tkiva koja se koristi za kariotipizaciju i utvrđuje postojanje kromosomskih abnormalnosti, neinvazivnost NIPT-ova, mogućnost analize tijekom cijele trudnoće, kao i njihova komercijalna dostupnost pokazali su se kao velika prednost i pomoć u prenatalnoj dijagnostici. Kako su NIPT-ovi još klasificirani kao testovi probira, svaki rezultat visokog rizika treba potvrditi nekom invazivnom metodom.

NIPT je znatno unaprijedio prenatalnu dijagnostiku, ali nikako ne zamjenjuje redovitu kontrolu vođenja trudnoće. Svakako se prije odluke o vrsti prenatalnog testiranja treba posavjetovati s ginekologom.