Kako se ponašati kad vam liječnik odredi mirovanje u trudnoći?

Čak se 20% trudnica tijekom nekog perioda trudnoće savjetuje mirovanje i ograničavanje tjelesne aktivnosti, odnosno čuvanje trudnoće. Razlog za ovu mjeru najčešće je prisutnost neke komplikacije trudnoće koja potencijalno može ugroziti zdravlje majke i/ili djeteta. Iako novija znanstvena literatura navodi da većina takvih trudnica nema koristi od mirovanja, iskustvo mnogih liječnika ipak govori drugačije.

Najčešće indikacije za čuvanje trudnoće

Čuvanje trudnoće naziv je za potpuno mirovanje ili ograničenje tjelesne aktivnosti u trudnoći zbog prisutnosti neke od komplikacija koja potencijalno može ugroziti zdravlje djeteta i/ili majke.

Najčešće takve komplikacije zbog kojih se propisuje čuvanje trudnoće su:

• preeklampsija
• vaginalno krvarenje
• opasnost od prijevremenog poroda

• skraćenje cerviksa
• prisutnost komplikacija u prijašnjoj trudnoći
• višeplodna trudnoća
• fetalni zastoj u rastu.

Liječnici koji propisuju čuvanje trudnoće vjeruju da će mirovanje i ležanje u krevetu poboljšati protok krvi obogaćene kisikom i hranjivim tvarima do posteljice te smanjiti pritisak na cerviks, a time smanjiti i rizik od prijevremenog poroda. Osim toga, vjeruju i da će mirovanje smanjiti stres i krvni tlak kod trudnica.

Određivanje režima mirovanja

Režim mirovanja koji će liječnik preporučiti ovisi o mnogo čimbenika, primjerice, o vrsti posla kojim se trudnica bavi, njenim svakodnevnim navikama i aktivnostima, ali i o ozbiljnosti prisutne komplikacije u trudnoći te dostupnosti medicinske njege.

Modificirano mirovanje prilagođeno je svakoj trudnici zasebno te je u praksi zapravo najmanje strogi oblik mirovanja. Najčešće preporuke za ovaj režim mirovanja su ograničavanje tjelesne aktivnosti na laganiji napor poput kratkotrajnog hodanja, ležanja dok ste kod kuće, strogog mirovanja određen broj sati u danu itd. Vrlo je važno da s vašim liječnikom raspravite što sve smijete, a što ne smijete raditi.

Strogo mirovanje kod kuće u pravilu znači da biste trebali ležati na krevetu ili kauču cijelo vrijeme, a jedino je dopušten odlazak na toalet. U nekim su slučajevima čak i penjanje po stepenicama ili tuširanje zabranjeni.

Strogo mirovanje uz liječnički nadzor najstroži je oblik čuvanja trudnoće kod kojeg je potreban stalan liječnički nadzor. Ponekad se, uz strogo ležanje i mirovanje, određuje i poseban položaj ležanja, primjerice onaj u kojem je glava niže postavljena od trupa kako bi se smanjio pritisak na cerviks.

(Ne)dopuštene aktivnosti

U slučaju da vam je u trudnoći preporučeno strogo mirovanje kod kuće, sljedeća se pravila o aktivnostima vjerojatno odnose i na vas. Svakako preporučujemo da od svog liječnika zatražite detaljnija pojašnjenja o mirovanju jer niti jedna trudnoća nije jednaka, pa tako niti čuvanje trudnoće.

Što je dopušteno?

• kratka šetnja do toaleta
• sjedenje na stolici u trajanju do jedan sat
• lagano hodanje po stanu/kući u trajanju do trideset minuta
• kratkotrajno stajanje, ne duže od trideset minuta
• sjedilački rad na poslu u trajanju do jedan sat (samo u slučaju ako posao nije stresan)
• ograničeno penjanje po stepenicama
• kratkotrajno tuširanje jednom dnevno.

Što se ne preporučuje?

• aktivnosti koje traju dulje od jedan sat
• dizanje teških predmeta i djece
• seksualna aktivnost koja uključuje penetraciju
• bilo koja aktivnost koja uključuje napinjanje trbušnih i zdjeličnih mišića.

Potencijalni rizici čuvanja trudnoće

Iako se na prvu možda može činiti da apsolutno mirovanje i ležanje u krevetu ne može biti opasno, to ipak nije tako. Upravo zbog toga liječnici bi trebali biti posebno oprezni kada propisuju čuvanje trudnoće.

Navedimo neke od rizika i zdravstvenih problema koji se mogu javiti tijekom čuvanja trudnoće.

Stvaranje krvnih ugrušaka (tromba) u venama. Najozbiljnije stanje koje se može javiti prilikom dugotrajnog mirovanja jest razvoj ugrušaka u venama nogu i zdjelice, takozvana duboka venska tromboza. Nastali krvni ugrušak može krvotokom doći do pluća te izazvati vrlo ozbiljno, potencijalno životno ugrožavajuće stanje – plućnu emboliju. Kombinacija dugotrajnog mirovanja i fizioloških hormonalnih promjena kod trudnica, koje, između ostalog, služe i kao priprema za brzo zaustavljanje krvarenja prilikom poroda, predstavljaju značajan rizik za razvoj ovog stanja.

Demineralizacija kostiju. Čvrstoća i izdržljivost kostiju ovise o razini opterećenja koju kosti podnose. Prilikom ležanja, opterećenje na kosti puno je manje nego inače, zbog čega one iz svog sastava postepeno gube minerale te postaju manje čvrste i podložne lomovima. Ako se nakon perioda mirovanja vratite svakodnevnim aktivnostima i vježbanju, kosti se mogu vratiti u prijašnje stanje i vratiti svoju čvrstoću – takav proces je reverzibilan.

Žgaravica. Ona se često javlja ako odmah nakon obroka legnete. Želučani se sadržaj tada vraća kroz jednjak sve do usne šupljine, što može izazvati razne simptome poput bola u želucu, osjećaja nelagode i pečenja u želucu, jednjaku ili grlu, kašlja, pa čak i oštećenja zubi.

Zatvor (konstipacija). Ovo se stanje često javlja u trudnoći, a kod žena koje moraju mirovati još je češća pojava.

Stres. Promijenjene životne okolnosti te strah za vlastito zdravlje i zdravlje djeteta mogu stvoriti visoku razinu stresa kod trudnica i njihovih obitelji, osobito onih kojima su dijagnosticirane komplikacije u trudnoći ili postoji povećan rizik za razvoj neke od njih.

Smanjenje kondicije i slabljenje organizma. Smanjenje mišićne snage i volumena mišića, kao i smanjenje plućnog kapaciteta te tzv. iskorištenja kisika javljaju se kod svih osoba koje dulji period nisu bile tjelesno aktivne. Iako je ovaj proces također reverzibilan, pokazalo se da žene koje su oslabile zbog dugotrajnog mirovanja teže podnose porod i sporije se oporavljaju.

Pročitajte više savjeta o čuvanju trudnoće na stranicama Poliklinike Mazalin.