Kako smanjiti rizik od padova kod starijih osoba?
Iako padovi najčešće ne uzrokuju teške posljedice, kod starijih osoba oni su vodeći uzrok smrtnosti i bolničkog liječenja od ozljeda
Procjenjuje se da će se do 2030. godine udvostručiti broj ozljeda zbog padova ako se ne poduzmu potrebne mjere prevencije.
U najvećem broju slučajeva padovi ne uzrokuju teške tjelesne ozljede, no neke osobe zbog pada zadobiju teške ozljede koje zahtijevaju bolničko liječenje, a kao posljedica može nastupiti invalidnost, pa i smrt. Te teške posljedice pada posebno su izražene među starijom populacijom.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, procjenjuje se da u svijetu godišnje smrtno strada zbog pada 424.000 osoba. Trećina osoba starijih od 65 godina doživi pad, a njihova učestalost s godinama raste. U Hrvatskoj su padovi vodeći uzrok smrtnosti i bolničkog liječenja od ozljeda kod starijih osoba. Tako je 2015. godine od pada i njegovih posljedica umrlo 1160 osoba, od kojih je 93 posto bilo starijih od 65 godina.
Treća dob i postupci liječenja
Najčešći uzroci bolničkog liječenja starijih osoba zbog pada su prijelomi bedrene kosti (najčešće prijelom kuka), traumatske ozljede mozga te ozljede ruku. Tjelesne ozljede koje nastaju kao posljedica pada su raznolike. Od površinskih ozljeda do otvorenih rana, prijeloma, uganuća zgloba, zgnječenja i drugog.
Ovisno o vrsti i težini ozljede primjenjuju se određeni postupci liječenja. Kod manjih površinskih rana ili modrica mogu se primijeniti neki postupci samostalno kao što su pokrivanje rane sterilnom gazom ili stavljanje hladnih obloga. No ako je posljedica pada prijelom ruke ili noge, svakako se treba javiti liječniku. Osim što uzrokuje tjelesne ozljede, pad nepovoljno utječe i na psihološko te socijalno funkcioniranje osobe.
Za mirovinu ima vremena: Je li rad pod stare dane povoljan po zdravlje?
Padovi i rizični čimbenici
U prevenciji padova neophodno je poznavanje rizičnih čimbenika i provođenje preventivnih mjera radi manje izloženosti ili potpunog uklanjanja rizika. Prevencija padova kod starijih osoba predstavlja izazov u vrijeme demografskog trenda starenja stanovništva. Procjenjuje se da će se do 2030. udvostručiti broj ozljeda zbog padova ako se ne poduzmu potrebne mjere prevencije.
Rizični čimbenici za nastanak padova u starijoj dobi su brojni: dob, spol, poremećaji ravnoteže, oslabljen vid i sluh, bolesti koštanog, mišićnog i živčanog sustava te druge kronične bolesti. Kod osoba starije dobi dolazi do promjena u hodu i držanju, smanjene su snaga i izdržljivost, brže se umaraju, sporije reagiraju na podražaje i imaju lošiju koordinaciju pokreta.
Povećanom riziku od padova pridonose i nedovoljna tjelesna aktivnost, nepravilna prehrana, konzumacija alkohola i uzimanje pojedinih lijekova. Na padove u velikoj mjeri utječu i okolišni čimbenici poput skliskih i oštećenih podova, neprimjerenog namještaja, neodgovarajuće rasvjete, neprimjerene visine kreveta, neprilagođene i nefunkcionalne kupaonice, strmih stepenica bez rukohvata i slično. Poznato je da više od polovice padova nastaje u kući i oko nje.
Osteoporoza kao jedan od čimbenika
Jedan od važnih čimbenika rizika za nastanak prijeloma pri padu je osteoporoza. To je bolest koja je karakterizirana smanjenom masom koštanog tkiva i poremećenom strukturom kosti zbog čega one postaju krhke i lomljive. Osteoporoza je bolest starije životne dobi i češća je kod žena. Više je čimbenika koji utječu na njezinu pojavu od kojih treba spomenuti hormonalne promjene (smanjenje estrogena), nedovoljnu tjelesnu aktivnost, nepravilnu prehranu te nedostatak kalcija i vitamina D.
Kako se u populaciji povećava udio starijih osoba, tako se povećava i broj oboljelih od osteoporoze. Ranom dijagnostikom (jedan od temeljnih dijagnostičkih postupaka je denzitometrija, mjerenje gustoće kostiju) omogućava se pravodobno liječenje te odgoda i sprečavanje prijeloma kostiju.
Osteoporoza – tiha epidemija 21. stoljeća
Osteoporoza je tiha, ali progresivna bolest u kojoj bez prevencije dolazi do potpunog smanjenja koštane mase i propadanja tkiva....
SAZNAJTE VIŠEZlatna pravila za prevenciju padova
Redovito kontrolirajte zdravstveno stanje
Savjetujte se s liječnikom o svom zdravlju i lijekovima koje koristite. Uzimanje pojedinih lijekova može prouzročiti pospanost, smanjenje tlaka i vrtoglavicu, što povećava rizik od pada. Redovito provjeravajte vid i nosite naočale ako su vam potrebne. Redovito kontrolirajte krvni tlak.
Usvojite zdrave životne navike
Bavite se tjelesnom aktivnošću! Hodajte, prakticirajte vježbe za snagu i ravnotežu, uključite se u primjereni program tjelovježbe ako vam zdravlje dopušta i svakako se prije toga posavjetujte sa svojim liječnikom. Pridržavajte se savjeta o pravilnoj prehrani te izbjegavajte pijenje alkohola i pušenje.
Pridržavajte se savjeta za veću stabilnost
Polako se uspravljajte iz sjedećeg i ležećeg položaja. Sjedite neko vrijeme prije nego što se ustanete iz kreveta ili sa stolice. Ne žurite se otvarati vrata i javljati se na telefon, hodajte polako. Nosite udobnu obuću s niskim, gumenim potplatom te izbjegavajte natikače.
Učinite svoj dom sigurnijim mjestom
- Razmjestite namještaj tako da imate nesmetan prolaz.
- Uklonite sve nepotrebne predmete s poda uključujući telefonske i druge žice.
- Tepihe uklonite ili zalijepite rubove, a ispod postavite gumenu podlogu koja sprečava klizanje.
- Postavite rukohvate s obje strane stepenica, stepenište dobro osvijetlite, a rub na zadnjoj stepenici obojite drugom bojom.
- Stavite gumenu podlogu na dno kade ili tuš-kabine.
- Pričvrstite rukohvate uza zid WC školjke i kade jer će vam olakšati ustajanje i sjedenje.
- Primjereno osvijetlite prostor u kojem boravite.