Svjetski dan Parkinsonove bolesti: zbog čega nastaje i kako se liječi

Parkinsonova bolest progresivno je oštećenje živčanog sustava koje zahvaća pokretljivost. Razvija se postupno, a katkad počinje jedva primjetnim tremorom samo jedne ruke.

No iako je tremor (drhtanje) najpoznatiji znak bolesti, ona često uzrokuje i krutost te sporost pokreta. U ranoj fazi bolesti lice je slabije izražajno, a kasnije gotovo bezizražajno (poput maske). Nema sukretnji ruku kod hodanja, a govor postaje tih i slabije razumljiv. Ti se simptomi s vremenom pogoršavaju, a mogu varirati od osobe do osobe.

Rani znaci mogu biti blagi i gotovo neprimjetni. Često počinju na jednoj strani tijela te obično na toj strani ostaju jače izraženi čak i kad se počnu javljati na obje strane.

Nema specifičnog testa kojim se potvrđuje dijagnoza Parkinsonove bolesti

Najčešći simptomi Parkinsonove bolesti

• Tremor – Obično se pojavljuje na udovima, najčešće na ruci ili prstima. Može se primijetiti kretnja palcem i kažiprstom naprijed-natrag, što se obično naziva tremorom „brojenja novca“. Jedna od karakteristika Parkinsonove bolesti jest tremor ruke u mirovanju.
• Usporeni pokreti – S vremenom Parkinsonova bolest može smanjiti mogućnost kretanja i usporiti pokrete pa je i za jednostavne zadatke potrebno više vremena. Koraci postaju kraći i katkad je teško ustati sa stolice, a noge postaju teške i teško ih je pokrenuti.
• Krutost mišića – Ukočenost se može javiti u bilo kojem dijelu tijela, a tako tvrd mišić ograničava pokret i može uzrokovati bolove.
• Otežano stajanje i ravnoteža – I to su mogući simptomi Parkinsonove bolesti.
• Gubitak automatskih pokreta – Otežani su i nesvjesni pokreti, uključujući treptanje, smješkanje i ljuljanje ruku tijekom hodanja.
• Promjene govora i rukopisa – Govor postaje tiši, brži, nerazgovijetan ili oklijevajući, češće monoton nego s uobičajenim modulacijama. Rukopis se mijenja, teško se piše i slova su manja.

>>Baš poput mišića, tako i naš mozak treba vježbe kako bismo održali dobro mentalno zdravlje do duboke starosti. Primjerice, Parkinsonova i Alzheimerova bolest se mogu prevenirati klasičnom glazbom.<<

Što se događa?

Kad je riječ o Parkinsonovoj bolesti, neke živčane stanice (neuroni) postupno gube funkciju i prestaju funkcionirati. Mnogi simptomi nastaju kao rezultat gubitka neurona zaduženih za proizvodnju dopamina u tzv. crnoj jezgri. Dopamin je kemijski prenosilac poruke, a kad njegova količina nije dostatna, dolazi do abnormalne moždane aktivnosti, a time i do znakova Parkinsonove bolesti.

Znamo li uzrok?

Uzrok Parkinsonove bolesti nije poznat, no nekoliko čimbenika igra određenu ulogu. Otkrivene su genetske mutacije koje mogu uzrokovati ovu bolest, no one su vrlo rijetke. Opisuje se i utjecaj, iako relativno malen, izlaganju određenim toksinima iz okoline. Istraživanja su pokazala određene promjene u mozgu kod bolesnika s Parkinsonovom bolešću, iako nije jasno zašto se one javljaju.

Čimbenici rizika i komplikacije

Faktori rizika su dob (bolest najčešće počinje u srednjoj i starijoj životnoj dobi), nasljeđe (bliži rođak s tom dijagnozom), spol (žene rjeđe obolijevaju) te izlaganje toksinima (kontakt s herbicidima i pesticidima).

U kasnijoj fazi bolesti mogu se javiti kognitivni problemi, kao i promjene raspoloženja (depresija, strah, anksioznost ili gubitak motivacije) te problemi s gutanjem. Javljaju se i problemi sa spavanjem, mokrenjem te stolicom (konstipacija). Moguće su i oscilacije krvnog tlaka, s posebnim naglaskom na mogućnost ortostatske hipotenzije (omaglica kod stajanja zbog naglog pada krvnog tlaka). Opisuje se i slabljenje osjeta mirisa te nemogućnost prepoznavanja određenih mirisa. Mogu se javiti i pojačani umor te bolovi u različitim dijelovima tijela, a kod nekih osoba i seksualna disfunkcija.

Postavljanje dijagnoze i liječenje

Nema specifičnog testa kojim se potvrđuje dijagnoza Parkinsonove bolesti. Provode se krvne pretrage kojima se isključuje eventualna druga podloga opisanih simptoma te metode prikaza moždanih struktura, odnosno magnetska rezonancija mozga (MRI), ultrazvučni pregled mozga, SPECT, PET sken te DAT sken. Katkad do postavljanja dijagnoze prođe dosta vremena.

Lijekovi vrlo dobro pomažu u kontroli simptoma bolesti, a prepisuju se oni koji nadoknađuju dopamin (levodopa) te lijekovi iz grupe dopamin agonista, MAO-B inhibitori, COMT inhibitori, antikolinergici i amantadin. Neki lijekovi mogu izazvati nuspojave i tada ih treba zamijeniti drugim. Kod nekih bolesnika indicirano je neurokirurško liječenje, takozvana duboka mozgovna stimulacija, kod koje se implantiraju elektrode na određena mjesta u mozgu, a stimuliraju ih impulsi iz baterija koje se stavljaju na površinu kože.

Život s Parkinsonovom bolešću

Preporučuju se i određene promjene u životnom stilu. Treba posvetiti pozornost prehrani koja treba biti raznovrsna s dosta povrća (posebno grahorica) i voća i bjelančevina (riba i živad) te nastojati jesti hranu sa što više vlakana zbog rješavanja konstipacije. Dodatno se mogu uzimati vitamini (B grupa, C i D vitamin) te koenzim Q10, selen i magnezij.

Svakako su potrebne i redovita tjelesna aktivnost, masaže i vježbe te povremene kure fizikalne terapije. Mnogi bolesnici opuštaju se uz ples, a tango je opisan kao posebno ugodan i koristan. Preporučuje se nastojati uživati u hobiju, slušanju glazbe, druženju s prijateljima i članovima obitelji.

S obzirom na to da nije poznat uzrok Parkinsonove bolesti, dokazanih načina preveniranja bolesti nema. No neki istraživači navode da kofein iz kave, čaj (tako i zeleni) te redovita tjelesna aktivnost mogu smanjiti rizik nastanka bolesti.