Za mirovinu ima vremena: Je li rad pod stare dane povoljan po zdravlje?

Udio Hrvata koji su stjecanjem uvjeta za mirovinu prestali obavljati plaćeni posao opada. Zbog manjka radne snage, poslodavci posežu za iskusnim kadrovima, a oni se rado odazivaju da nadopune skromnu penziju. Stoga mnogi stariji od 65 ostaju zaposleni na pola radnog vremena, na ugovor o djelu ili autorski ugovor bez obustave mirovine, kao i na puno radno vrijeme uz zamrzavanje mirovine. 

Razlozi zašto se radni vijek produljuje imaju veze s napretkom medicine, prehrane i tehnologije, počevši od produljenja životnog vijeka. Još su 1968. hrvatski  muškarci prosječno živjeli samo 65, a žene 70 godina. Samo pola vijeka kasnije, naši muškarci “traju” 75, a žene 81 godinu. Ujedno, današnji su 60-godišnjaci zdraviji i vitalniji od onih iz šezdesetih i sedamdesetih. 

“Ako očekujete da ćete živjeti do osamdesete ili dulje, razumljivo je da ćete lakše prihvatiti rad do sedamdesete”, rekla je Nicole Maestas, profesorica zdravstvene zaštite na Medicinskom fakultetu pri Harvardskom sveučilištu.

Zatim, radna su mjesta udobnija. Mnogi su današnji poslovi zbog napredne tehnologije manje naporni nego prije 30 ili 50 godina, a to olakšava odluku o produljenju radnog vijeka. Nivo obrazovanja je porastao, a istraživanja pokazuju da su obrazovaniji skloniji raditi dulje od prosjeka, kao i da imaju više poslovnih opcija. 

Blagodati odgode mirovine

Prikupljeno je mnogo dokaza da rad u poodmakloj dobi ima dobrih strana nevezanih za dohotak. Dio je istraživanja otkrio da radnici umirovljeničke dobi imaju bolje zdravlje i dulji život.

Istraživanje provedeno 2016. u SAD-u otkrilo je da već i samo jedna godina rada iznad granice za umirovljenje smanjuje rizik od umiranja za 9 do 11 posto tijekom 18 godina, koliko je trajalo istraživanje.

Studija objavljena 2005. u časopisu Preventing Chronic Disease, koja je 15 godina pratila 83.000 starijih, dala je naslutiti da zaposleni stariji od 65 imaju upola manje ozbiljnih zdravstvenih tegoba kao što su karcinom ili srčana bolest. 

“Glavni su razlozi blagotvornih učinaka rada umna stimulacija, društveno umrežavanje i kretanje”, kaže prof. Maestas.

Loše strane rada pod stare dane

Ovisno o tipu i uvjetima radnog mjesta, produljeni radni vijek može biti i štetan.

Tjelesno naporan posao podiže opasnost od ozljeda, koje starijima mogu nanijeti teže posljedice. Stres na poslu pridonosi riziku od srčanog i moždanog udara, a monoton i nezanimljiv posao može uzrokovati ili pogoršati depresiju.

Studija iz 2010., koja je obradila 14.000 ljudi, pronašla je vezu između punog umirovljenja u propisanoj dobi i smanjenja psihičkog i fizičkog umora, kao i opadanja simptoma depresije i anksioznosti. Umirovljenje je, dakle, za neke povoljnije nego nastavak rada.

Nemojte preskočiti pregled

Proturječni rezultati istraživanja sugeriraju da posljedice umirovljeničkog rada ponajviše ovise o pojedincu i njegovim okolnostima. Koristi su ponajviše naglašene kod ljudi koje rad ispunjava – rekli bismo, radoholičara – i kod onih koji obavljaju uredske i intelektualne poslove. Manje je povoljan za one čije je radno mjesto tvornica ili gradilište. 

Ako ste zdravstveno sposobni, nastavite raditi i u umirovljeničkoj dobi, ali budite razumni. Prije svega, podvrgnite se sistematskom pregledu koji će utvrditi vašu sposobnost i rizike. Ne obavljajte posao koji vam ide na živce, nego nađite onaj koji vam daje svrhu i značaj. Zadovoljstvo na poslu jedan je znak da je rad u poznoj dobi dobar za vaše zdravlje.