Kako zaštititi starije osobe od dehidracije ako odbijaju vodu i ne osjećaju žeđ?
Starije osobe sklonije su dehidraciji od mlađih, a posljedice nedovoljnog unosa tekućine mogu biti opasne. Problem je tim teži ako im je voda „bljutava“, no rješenja postoje
Znate li koliko ste danas popili vode? Mislite da to nije tako strašno jer niste osjetili žeđ, a i ne osjećate se tako loše? Sljedeće brojke bi vas možda mogle potaknuti da počnete razmišljati o tome koliku količinu tekućine (a ovdje uglavnom mislimo na vodu) dnevno unosite. Naime, tijekom prvog velikog toplinskog vala 2003. godine, u Francuskoj je zbog dehidracije umrlo preko 30.000 starijih osoba. Ta brojka se, na sreću, sljedećih godina smanjila uglavnom učinkovitim mjerama preventive tako da je zbog dehidracije 2019. godine umrlo „samo“ 1500 ljudi.
Kad mi u ambulantu dođe starija osoba (ili odem u kućnu posjetu) s novonastalim zdravstvenim tegobama, moje prvo pitanje je: „Koliko dnevno pijete tekućine?“. I svaki put se iznenadim, jer je prvi odgovor: „Dovoljno“. Kad pitam koliko je to „dovoljno“, odgovor je: “Pa, oko jedne litre”. I sami znate da je dvije litre tekućine neophodno da bi se održala normalna funkcija organizma.
Zašto su starije osobe podložne dehidraciji?
I dok mladi uglavnom ne trpe zbog posljedica vrućine jer uzimaju dovoljno tekućine, starije osobe su osobito podložne dehidraciji. Zbog čega je tako?
Kako starimo, količina tekućine u našim tijelima se počinje smanjivati. To znači da ima manje rezervi vode koje vaše tijelo može koristiti. Možda je najvažnije istaknuti da je smanjena reakcija na žeđ. Osjećaj žeđi je način na koji vam tijelo daje do znanja da trebate vodu. Međutim, budući da reakcija na žeđ s godinama slabi, starije osobe možda neće znati da trebaju piti. Funkcija bubrega može opasti s godinama, što znači da se više vode može izgubiti mokrenjem. Neki lijekovi, uglavnom diuretici (koji su vrlo česta terapija kod starijih osoba), dovode do povećanog izlučivanja mokraće, ali i kalija.
Demencija i nepokretnost povećavaju mogućnost od nastanka dehidracije. Povišenje tjelesne temperature uslijed infekcije ili povišenje glukoze u krvi kod šećerne bolesti, mogu dovesti do dehidracije.
Znak za uzbunu
Vrlo često su dezorijentacija i pogoršanje mentalnog statusa prvi znaci dehidracije koja je pak uvjetovana infekcijom u organizmu. Naime, starije osobe ponekad ne moraju imati povišenu tjelesnu temperaturu (uslijed slabijeg imunološkog odgovora organizma), a izraženu infekciju. Najčešće infekcije u starijoj dobi su upale pluća i infekcije mokraćnih puteva.
Ako starija osoba dehidrira, veća je vjerojatnost da će biti hospitalizirana te ima povećan rizik od smrti. Čak i ako su samo blago dehidrirani, osjećat će se umorno i imat će lošiju koncentraciju, probleme s pamćenjem i sporije vrijeme reakcije. Ostale komplikacije dehidracije uključuju slabost, vrtoglavicu i povećan rizik od padova.
Blagi simptomi dehidracije
- suha usta ili suh jezik s gustom slinom,
- nemogućnost mokrenja ili samo male količine urina tamne ili tamno žute boje,
- grčevi u udovima,
- glavobolje,
- plače, ali s malo ili bez suza, ne plače
- slabost, opći osjećaj lošeg stanja,
- pospanost ili razdražljivost.
Ozbiljni simptomi dehidracije
- nizak krvni tlak,
- konvulzije,
- teški grčevi i kontrakcije mišića u udovima, leđima i trbuhu,
- nadutost,
- brz, ali slab puls,
- suhe i upale oči s malo ili bez suza,
- naborana koža; nema elastičnosti,
- disanje brže od normalnog.
Ostali razlozi zašto starijima treba dovoljno vode
Bolja probava – starije osobe koje uzimaju dovoljno vode, manje pate od zatvora, koriste manje laksativa, a kod muškaraca to može smanjiti rizik od raka mokraćnog mjehura. Manje zatvora također može smanjiti rizik od raka debelog crijeva.
Poboljšano zdravlje srca – pijenje najmanje 8 čaša vode od 2 dcl (najbolje 10) dnevno, smanjuje rizik od koronarne bolesti srca kod starijih osoba.
Pravilna hidratacija također smanjuje rizik od pada – skrbnici bi se trebali pobrinuti da osoba o kojoj skrbe uvijek ima vodu pored sebe. Treba je poticati na često pijenje, ali u umjerenim količinama.
Ako vas zanima koliko je vode potrebno dnevno, starije osobe bi svakako trebale popiti barem osam čaša od dva decilitra, a ako su veće tjelesne težine, broj čaša treba povećati. Uzima se i u obzir da se dio vode unosi hranom.
Pravovremeno prepoznavanje dehidracije
Ako ste zabrinuti za osobu o kojoj skrbite i koja se trudi popiti dovoljno vode, možda se pitate postoji li jednostavan način za testiranje i praćenje razine hidratacije kod kuće.
Koliko vode dnevno nam je doista potrebno?
Preporuka o 8 čaša vode dnevno još uvijek se često čuje i nerijetko se shvaća kao pravilo koje vrijedi...
SAZNAJTE VIŠENajlakši način za to je jednostavnim kožnim testom; nježno uštipnite kožu na gornjoj strani šake, na ruci ili trbuhu. Hidrirana koža će se odmah vratiti. Ako koži treba dulje da se oporavi, vjerojatno je riječ o dehidraciji.
U većini slučajeva, dehidracija se popravlja povećanim unosom tekućine na usta. Taj unos mora biti postupan, s manjim količinama u češćim vremenskim razmacima. Nekada je potrebna nadoknada tekućine intravenskim putem.
Kako potaknuti stariju osobu da unosi više tekućine?
Može biti teško nagovoriti stariju osobu da popije potrebnu količinu tekućine, pogotovo kada ne osjeća žeđ ili je zabrinuta zbog inkontinencije. Možete isprobati sljedeće strategije: