Infekcije dišnih puteva često pogađaju starije osobe: Koji su uzroci i simptomi?

Starije stanovništvo, napose u razvijenim zemljama, sve je brojnije. Može se očekivati da će osobe starije životne dobi biti sve zastupljenije u ukupnoj populaciji. Kad se govori o starijoj dobi, obično se uzima administrativna dobna granica od 65 godina. Starenje organizma najčešće se počinje očitovati već u četvrtom desetljeću. Ljudski se organizam mijenja i slabi tijekom godina pa tako i dišni sustav i plućno tkivo.

U starijoj dobi dolazi do smanjenja funkcije pluća. Starenjem slabi i pokretljivost trepetiljka na epitelnim stanicama dišnih puteva, smanjuje se refleks kašlja, pluća starenjem postaju manje elastična. A sve to zajedno dovodi do smanjene obrambene sposobnosti respiracijskog sustava. Sve navedene promjene utječu i na primjenu i doziranje lijekova, napose onih koji se uzimaju inhalacijskim putem.

Infekcije dišnih puteva najčešći su oblik bolesti respiracijskog sustava starijih osoba

Najčešće bolesti respiracijskog sustava u starijoj životnoj dobi su infekcije dišnoga sustava, opstrukcijske bolesti pluća (kronična opstrukcijska bolest pluća i bronhalna astma), te karcinom pluća i bronha.

Infekcije dišnih puteva češće se javljaju u hladnijim godišnjim razdobljima. Razlog tome je to što je to vrijeme kada ljudi duže borave u zatvorenim, slabo provjetravanim prostorima pa su više izloženi kapljicama i virusima drugih osoba. Infekcije dišnog sustava su česte u svim dobnim skupinama, ali osobito mogu biti opasne za osobe starije životne dobi zbog njihove krhkosti i niza kroničnih bolesti povezanih s ovom dobnom skupinom. U osoba starije dobi znatnu terapijsku teškoću čine bakterijske i virusne infekcije. U tih je bolesnika učestalost bakterijskih infekcija veća zbog smanjene humoralne i stanične imunosti. Pretpostavlja se da je bakterijska infekcija uzrok smrti u 1/3 bolesnika starije dobi.

Starije osobe podložnije su infekcijama

Kod osoba starije životne dobi, zbog njihova oslabljenog imunološkog sustava te prisutnosti brojnih drugih kroničnih bolesti, postoji veća opasnost od razvoja komplikacija uzrokovanih sekundarnom bakterijskom infekcijom, ponekad čak i sa smrtnim ishodom. Iz tog razloga posebnu pažnju treba obratiti u slučaju kada se nakon 4 do 6 dana trajanja simptoma prehlade naknadno javi temperatura i pogorša opće zdravstveno stanje oboljele osobe.

Kod velikog dijela mladih i zdravih ljudi gripa prolazi sama od sebe nakon kućnog liječenja kroz tjedan dana, samo uz simptomatsku terapiju. Kod  osoba starije životne dobi gripa može završiti s komplikacijama kao što su sekundarne infekcije (upala pluća) ili pogoršanjem postojeće kronične bolesti. Takvo stanje nerijetko zahtijeva hospitalizaciju i intenzivno liječenje. Iz tog razloga gripa u starijoj životnoj dobi treba biti prepoznata kao ozbiljna bolest, posebice za one koji već imaju narušeno zdravlje. Najbolja preventivna mjera je cijepljenje protiv gripe.

Pneumokok

Jedna od čestih uzročnika zaraznih bolesti je bakterija Streptoccocus pneumoniae (pneumokok). Pneumokokna bakterija je široko rasprostranjena, te može uzrokovati invazivne (meningitis, bakterijska upala pluća i bakterijemija) i neivazivne (upala uha, upala sinusa i bronha) infekcije. Premda su pneumokokne infekcije moguće u svim dobnim skupinama najčešće se javljaju kod najmlađih i najstarijih.

Upala pluća

Upala pluća u starijoj životnoj dobi čest je uzrok hospitalizacija i povećane smrtnosti osobito ako su prisutni dodatni čimbenici poput neke kronične bolesti, nekvalitetne prehrane i nedovoljne tjelesne aktivnosti, osobito vezanost uz krevet. Stoga su obolijevanju podložni štićenici domova za starije osobe i pacijenti u gerijatrijskim odjelima ili bolnicama.