Brzi pad tlaka pri ustajanju: zašto se događa i što možemo učiniti?

Ortostatska hipotenzija se definira kao trajni pad sistoličkog tlaka za više od 20 mmHg i dijastoličkog za više od 10 mmHg unutar tri minute od promjene položaja tijela iz ležećeg ili sjedećeg u uspravni. Može se pojaviti u svakoj dobi i u oba spola, ali prevalencija raste s dobi, tako da se kod ljudi starijih od 65 godina procjenjuje na 5 do 30%.

Ortostatska hipotenzija nije bolest, već je posljedica disautonomije koja mijenja refleksni odgovor tijela na posturalni stres. Čest je poremećaj koji u podlozi može imati niz uzroka, a može biti asimptomatska ili praćena nizom simptoma od kojih su najčešći:

• vrtoglavica,
• smušenost i
• slabost.

Što se događa pri ustajanju?

U ležećem položaju krv je ravnomjerno raspoređena u tijelu. Pri iznenadnoj promjeni položaja tijela iz ležećeg u stojeći u prvih nekoliko minuta dolazi do naglog spuštanja od oko 500 do 1000 mL krvi u krvne žile zdjelice i donjih ekstremiteta. To dovodi do smanjenja venskog priljeva i srčanog minutnog volumena, što za posljedicu ima hipoperfuziju i pad krvnog tlaka.

Istraživanja su pokazala da je čimbenik koji najviše utječe na prevalenciju ortostatske hipotenzije dob, ali je povezana s brojnim komorbiditetima poput neurodegenerativnih, kardiovaskularnih, metaboličkih i bubrežnih poremećaja.

Rizik kod starijih osoba

Ljudi starije životne dobi podložniji su posturalnim promjenama tlaka jer sa starenjem organizma slabi osjetljivost takozvanog baroreceptorskog sustava, te se češće koriste vazoaktivni lijekovi. Iz tih razloga, kod čak 20% starijih ljudi pad sistoličkog tlaka pri ustajanju bit će veći od 30 mmHg.

Zbog visoke prevalencije, ortostatska hipotenzija znatno pridonosi porastu morbiditeta u starijoj životnoj dobi, a posebice jer za posljedicu ima padove i lomove. Čak četiri do 15% svih sinkopa u podlozi ima ortostatsku hipotenziju, dok kod starijih ljudi taj broj raste na 30%.

Tegobe se javljaju kratko nakon ustajanja, najčešće traju 30 do 60 sekundi i najčešće prolaze bez težih posljedica. Potencijalno opasna je pojava sinkope (omaglice i osjećaja gubitka svijesti) koja se javlja kod oko 4-15% mlađih ljudi, a kod starijih taj broj raste na 30%. Sinkopa može dovesti do pada i ozljeđivanja. S obzirom na to da se padovi ubrajaju u najčešće nesreće u starijoj populaciji te dovode do teških ozljeda i invaliditeta, iznimno je bitno odgovarajuće kontrolirati krvni tlak, čak i kod osoba s atipičnim simptomima i na vrijeme ih liječiti.

Liječenje ortostatske hipotenzije

Za uspješno liječenje ortostatske hipotenzije trebaju se uzeti u obzir svi okolišni čimbenici koji mogu utjecati na vrijednost krvnoga tlaka i potencirati simptome, a to su, pored promjene položaja tijela, i:

• temperatura okoliša,
• prehrana,
• hidracija,
• tjelesna aktivnost i
• brojni lijekovi koji mogu potencirati simptome.

Prilagodbe u stilu života, posebice u slučaju blažih oblika ortostatske hipotenzije, često su prva linija liječenja. Ako se osobe pridržavaju zadanih smjernica, farmakološko terapija često nije niti potrebna.

Za održavanje cirkulirajućeg volumena posebno je važna odgovarajuća hidracija, pa bi osobe koje boluju od ortostatske hipotenzije trebale piti minimalno 2,5 L vode dnevno. Treba znati i da je dokazano da naglo uzimanje 0,5 L vode može odmah podići krvni tlak i time smanjiti simptome.

Farmakološke mjere

Iako su nefarmakološke mjere često uspješne i dovoljne za kontrolu simptoma, bolesnike, kod kojih u podlozi ortostatske hipotenzije leži zatajenje autonomnog živčanog sustava, treba liječiti farmakološki.

Farmakološko liječenje obuhvaća plazma ekspandere poput fludrokortizona koji je najčešće upotrebljavan lijek, a rijetko je potrebno uključiti i druge lijekove poput agonista alfa receptora.