Štitnjača na udaru stresa

Stres je fiziološka reakcija na događaje u okolini, a prati ju i subjektivan osjećaj preopterećenja, odnosno neravnoteže između vlastitih resursa i zahtjeva okoline. Tijelo se priprema za poziciju u kojoj bi se moglo izboriti za sebe ili pobjeći iz te neugodne situacije.

Usporava se probava, sužava misaoni fokus, a ubrzava kucanje srca, krv odlazi u mišiće, dah je kraći, mijenja se hormonalna slika. Sve ovo bi bilo itekako korisno u životno ugrožavajućoj situaciji, no većina ljudi ove fiziološke reakcije stresa proživljava sjedeći na radnom mjestu ili za volanom, možda i nekoliko puta dnevno.

Posljedice stresa

Ako traju dulje vrijeme, spomenute fiziološke reakcije ostavljaju posljedice na tijelu u vidu psihosomatskih simptoma. Primjerice glavobolje, nesanice, promjene apetita, probavnih smetnji, stalno prisutnog umora, bolova u nekim dijelovima tijela.

Ovu fazu zovemo burn in, a pojedinac je još uvijek zdrav, no valjalo bi potražiti pomoć stručnjaka za mentalno zdravlje kako bi se ojačali resursi nošenja sa stresom. Ako ta faza potraje dulje, prelazi se u burn out fazu, kada se simptomi iz prethodne faze intenziviraju i/ili se razvijaju ozbiljnije zdravstvene teškoće, koje ometaju svakodnevno funkcioniranje na tjelesnoj razini, ali i na mentalnoj.

Stres i endokrinološki sustav

Kako reakciju stresa prati pojačano izlučivanje hormona nadbubrežne žlijezde, s vremenom može doći do hormonalnog disbalansa na osovini hipotalamus – hipofiza – štitnjača – nadbubrežna žlijezda. Štitnjača je glavna energetska žlijezda u organizmu, stoga se promjena njene funkcije očituje u nizu organskih sustava.

Netiroidna bolest štitnjače

Stanje u kojem je štitnjača strukturalno zdrava, ali postoji naizgled bolesno stanje štitnjače u funkcionalnom (hormonalnom) smislu zovemo netiroidna bolest štitnjače. Javlja se zbog drugog zdravstvenog stanja ili dugotrajnog opterećenja endokrinološkog sustava. Koncentracije hormona štitnjače u krvi su snižene (trijodtironin, T3; tiroksin, T4), a koncentracija hipofizinog tireotropnog hormona (TSH) u krvi je snižena ili nepromijenjena. Uz navedene snižene koncentracije u krvi, postoji vjerojatnost snižene koncentracije hormona štitnjače u tkivima organa što se može manifestirati širokim spektrom simptoma.

Bolesti štitnjače

Dugotrajna izloženost stresnim situacijama može dovesti do strukturalnih promjena na štitnjači te značajnih hormonalnih disbalansa.

Hipertireoza se manifestira viškom hormona štitnjače u krvi (trijodtironin, T3; tiroksin, T4) te sniženim vrijednostima tireotropnog hormona (TSH). Pritom je volumen štitnjače nešto veći od uobičajenog. Višak hormona vodi ubrzavanju metabolizma cijelog organizma, zbog čega se ubrzava probava, značajno se gubi na tjelesnoj težini, srce radi ubrzano, a ubrzava se i metabolizam hranjivih tvari, kosti i mišića. Na mentalnoj razini, primjećuje se iritabilnost, teškoće uspavljivanja, anksioznost i nerijetko napadi panike.

Hipotireoza se može javiti nakon dužeg stresnog perioda, a manifestira se tjelesnom i mentalnom isrcrpljenošću. Hipofiza stavlja veći pritisak na štitnjaču što se očituje povišenjem tireotropnog hormona (TSH), no štitnjača svejedno nije u mogućnosti lučiti dovoljno hormona štitnjače pa su koncentracije trijodtironina (T3) i tiroksina (T4) snižene. Metabolizam organizma je usporen pa je tlak niži, dolazi do preskakanja srca, usporavanja probave i značajnog dobivanja tjelesne težine. Također, osoba je subjektivno umorna unatoč dužem spavanju, raspoloženje i koncentracija su sniženi, teško se odrađuju dnevni zadaci.

Autoimuno stanje javlja se kao reakcija imunološkog sustava na vlastito tkivo, sa svrhom vraćanja tijela u stanje ravnoteže. U podlozi je kroničan upalni proces niskog stupnja, a s vremenom se može manifestirati i u više točaka u tijelu. Autoimuno stanje može biti u podlozi i hipertireoze i hipotireoze pa tada govorimo o Gravesovoj bolesti, odnosno o Hashimotovoj bolesti.

Prva pomoć

U Poliklinici Leptir pomoć u unapređenju zdravlja i stvaranju održive promjene životnog stila pružaju liječnici, nutricionist i psiholog. Pripremili smo nekoliko savjeta.

• Treba imati na umu kako smo dio prirode i kao takvi reagiramo na izmjene godišnjih doba, dana i noći. Valjalo bi imati urednu higijenu sna, što pomaže pravilnom funkcioniranju organizma.
• U danu bi trebalo imati dovoljan broj raznovrsnih i uravnoteženih obroka, a organizam redovito hidrirati kako se ne bi remetile fiziološke funkcije. Svatko ima jedinstvene potrebe i navike, a nutricionisti pomažu individualizacijom smjernica.
• Tjelesna aktivnost pomaže uravnoteženju tjelesnog, ali i mentalnog zdravlja. Preporučuje se uvesti umjerenu tjelesnu aktivnost u svaki dan, prilagođenu zdravstvenom stanju i kondiciji pojedinca.
• I, naravno, potrebno je ojačati vlastite resurse u nošenju sa stresnim situacijama. U tome pomažu psiholozi i psihoterapeuti, pružanjem novog uvida te korisnih informacija i alata za lakše suočavanje sa stresnim situacijama.