Uz Svjetski dan štitnjače: 5 koraka u dijagnostici poremećaja štitnjače

Štitnjača je glavna metabolička žlijezda u organizmu. Nalazi se u donjem dijelu vrata i sastoji se od dva režnja, pa građom nalikuje leptiru. Njeni hormoni važni su za rad većine organskih sustava, pa se i poremećaji rada štitnjače manifestiraju nizom različitih simptoma.

Razlikujemo funkcionalne (hormonalne) i strukturalne poremećaje, a nekad je u pozadini autoimuna bolest štitnjače.

Preventivne preglede bilo bi dobro raditi nakon tridesete godine života ili ranije u slučaju pozitivne obiteljske anamneze na bolesti štitnjače. Ukratko ćemo opisati korake u dijagnostici poremećaja štitnjače.

1. Analiza krvi

Prvi korak je vađenje krvi, kako bi se provjerila funkcija štitnjače. Štitnjačom upravlja žlijezda hipofiza putem tireotropnog hormona (TSH), a štitnjača proizvodi dva hormona, trijodtironin (T3) i tiroksin (T4). Vrijednosti ta tri hormona dovoljna su za utvrđivanje hormonalnog statusa. Vaš nalaz nalazit će se unutar ili izvan referentnog intervala. No, važno je napomenuti kako je svaka osoba različita i kako svaka osoba ima „svoj referentni interval“ pa svakako valja uzeti u obzir i subjektivan dojam pacijenta.

Liječnik može dodatno uputiti osobu na provjeru specifičnih antitijela, točnije antitijela protiv tireoidne peroksidaze (anti-TPO) te tireoglobulinska antitijela (anti-TG). Oni su indikatori postojanja autoimune bolesti štitnjače – Hashimotove ili Gravesove bolesti.

2. Specijalistički pregled štitnjače

S obzirom na ranije rečeno, rezultate krvnih pretraga te subjektivni dojam osobe trebao bi razmotriti liječnik specijalist. Naša praksa je objasniti osobi što se događa u njegovom tijelu te pojasniti svrhu odrađenih pretraga, kao i njihove rezultate. U sklopu pregleda, može se odraditi i ultrazvučni pregled (UZV) ili punkcija sumnjivog čvora na štitnjači. Na temelju dobivenih podataka, liječnik odlučuje je li potrebna medikamentozna terapija ili je dovoljna promjena životnih obrazaca. U našoj ustanovi, u tu svrhu, dostupno je savjetovanje s nutricionistom ili psihologom, a u bioljekarni imamo ciljanu i provjerenu suplementaciju za populaciju osoba s bolestima štitnjače.

3. Ultrazvuk (UZV) štitnjače

Ultrazvuk je bezbolna i brza pretraga kojom se provjeravaju strukture štitnjače, tijekom koje osoba leži zabačene glave. Definira se smještaj i građa štitnjače, njena veličina i oblik. Detektiraju se promjene kao što su čvorovi, ciste, upale i tumori. S porastom dobi očekivane su određene promjene na štitnjači, što zahtijeva redovno praćenje, dok neke promjene zahtijevaju daljnju dijagnostiku.

4. Punkcija štitnjače

U slučaju detekcije čvora sumnjive prirode ultrazvukom, osoba se upućuje na punkciju. Tijekom pretrage osoba također leži zabačene glave, a liječnik pod kontrolom ultrazvuka precizno uvodi tanku iglu do sumnjivog čvora na štitnjači. Tako se uzima djelić sumnjivog tkiva, koji se prosljeđuje na citološku obradu. Obradom se dobivaju dodatne informacije o prirodi čvora, te se određuju daljnji koraci u praćenju, odnosno liječenju.

5. Operacija štitnjače

Operacija štitnjače preporučuje se kao krajnje rješenje ireverzibilnog stanja štitnjače. Tu ubrajamo tumor ili karcinom štitnjače, velike strukturalne promjene te kronično stanje upale ili hipertireoze. Operativnim zahvatom u općoj anesteziji uklanja se jedan režanj ili čitava štitnjača, ovisno o preporuci liječnika specijaliste otorinolaringologije, kirurga glave i vrata. U slučaju da jedan režanj ostane, on može preuzeti funkciju cijele štitnjače pa nije uvijek nužna supstitucijska hormonalna terapija, kao što je to slučaj kod uklanjanja cijele štitnjače.

Raste broj žena, ali i muškaraca koje muči štitnjača

Posljednjih godina raste broj osoba kojima se dijagnosticira neka vrsta poremećaja štitnjače. Češće se dijagnosticiraju ženama, no primjećujemo da nam se i sve veći broj muškaraca javlja zbog problema sa štitnjačom. S jedne strane, razlog većem broju bolesnika može biti brz životni tempo i sve češće stresno izgaranje.

No, i sve se više ljudi javlja specijalistima za štitnjaču jer raste svjesnost o bolestima štitnjače. Upravo s ciljem podizanja svjesnosti, posljednjih dvanaest godina 25. svibnja se obilježava Svjetski dan štitnjače.

Savjet za kraj, svaki dan radite male preventivne mjere u svrhu očuvanja zdravlja, tjelesnog i mentalnog. Dovoljno spavajte, kvalitetno se hranite, krećite se, postavite životne prioritete, radite na sebi. Djelatnici Poliklinike Leptir žele vam sretan Svjetski dan štitnjače!

Tekst napisala: Iva Kantolić, mag.psihologije, Poliklinika Leptir