Umorni ste, zaboravljate, debljate se? Možda je problem u štitnjači

Sve je više znanstvenih dokaza koji ukazuju na to da niska serumska razina vitamina D može pridonijeti razvoju autoimunih bolesti, uključujući i autoimune bolesti štitne žlijezde.

Bolesti štitne žlijezde, posebice autoimune bolesti štitnjače, u kliničkoj su praksi među najčešćim endokrinim abnormalnostima. U patogenezi tih bolesti leže brojni čimbenici uključujući genetske, okolišne i hormonalne. Hipotireoza jest poremećaj metabolizma prouzročen smanjenjem količine hormona štitnjače u tijelu koji se očituje brojnim simptomima. S obzirom na to da hormoni štitnjače kontroliraju brzinu kojom se zbiva izmjena tvari u našem organizmu, kada je funkcija štitnjače smanjena, dolazi do usporavanja tjelesnog metabolizma. Javljaju se umor, zaboravljivost, povećanje tjelesne mase, nepodnošljivost hladnoće, opstipacija, suhoća kože i kose.

Prehranu treba temeljiti na cjelovitim žitaricama, voću, povrću, ribi, peradi, grahoricama i orašastim plodovima

S druge strane je hipertireoza koja uzrokuje pojavu širokog spektra simptoma, a njihov intenzitet ovisi o ozbiljnosti poremećaja, količini vremena proteklog od pojave hipertireoze te o dobi bolesnika. Najčešći simptomi hipertireoze su nervoza, drhtanje ruku, teže podnošenje topline, znojenje, proljev, gubitak kose, gubitak tjelesne mase, a moguća je i pojava neredovitih mjesečnica ili potpuni gubitak mjesečnice. Bolest se češće pojavljuje kod žena nego kod muškaraca, i to između 20. i 40. godine. Kod liječenja hipertireoze antitireoidnim lijekovima, bolest se u 30 do 40 posto slučajeva ponovno pojavljuje.

Što jesti kod hipotireoze?

Prehranu treba temeljiti na cjelovitim žitaricama, voću, povrću, ribi, peradi, grahoricama i orašastim plodovima. Nekolicina nutrijenata ima ključne uloge u funkciji štitne žlijezde i sintezi hormona štitnjače. Dodatak selena, cinka i bakra te odabir hrane koja je bogata tim mineralima može biti korisna nutritivna strategija kod hipotireoidizma. Cink nalazimo u govedini, kamenicama, zobenoj kaši, piletini, jetri, špinatu, orašastim plodovima i sjemenkama. Bakar nalazimo poglavito u jetri i iznutricama, jajima, kvascu, grahoricama, orašastim plodovima i sjemenkama. Jedan od najboljih izvora selena su brazilski oraščići.

Adekvatan unos aminokiseline tirozin također ima važnu ulogu u regulaciji funkcije štitnjače pa prehrana ne smije biti manjkava proteinima, a neki stručnjaci preporučuju suplementaciju aminokiseline tirozin u dozi od 500 do 1500 mg jer može polučiti terapijski učinak. Svima je dobro poznata veza joda i štitnjače pa se preporučuje hrana bogata jodom poput ribe i morskih algi te jodirana sol. U Hrvatskoj se kuhinjska sol obvezatno obogaćuje kalijevim jodidom još od 1958. godine. Istodobno treba izbaciti hranu koja koči korištenje joda u organizmu (koja sadrži goitrogene), a to su namirnice poput kupusa, brokule, cvjetače, kukuruza, slatkog krumpira, gorušice, soje, kikirikija, pinjola, bresaka i krušaka. Posebno nije uputno konzumirati te namirnice sirove. 

Slab rad štitnjače izravno utječe na metabolizam pa je neophodan odgovarajući unos vode. Najmanje 8 do 12 čaša vode na dan potrebno je za odgovarajuće odvijanje metaboličkih procesa.

Prehrana kod hipertireoze

Osobe s hipertireoidizmom imaju tendenciju gubitka tjelesne mase jer im se bazalni metabolizam povećava. Kao normalni tjelesni mehanizam javlja se pojačani apetit jer tijelo nastoji kompenzirati povećanu potrošnju energije pa može doći do izrazitih oscilacija u tjelesnoj masi te treba obratiti pozornost na unos energije prehranom.

Preporučuje se hrana koja koči sintezu hormona štitnjače: kupus, brokula, cvjetača, kukuruz, slatki krumpir, gorušica, soja, kikiriki, pinjoli, breskve i kruške. Što više tih namirnica treba konzumirati sirovo. Može se pokušati i s izbacivanjem mliječnih proizvoda na neko vrijeme, a svakako valja potpuno izbaciti stimulanse poput kave, čaja, nikotina i napitaka s kofeinom. Vitamini B kompleksa i esencijalne masne kiseline imaju važnu ulogu u funkciji štitnjače te se preporučuje dodatak pivskoga kvasca i suplementa esencijalnih masnih kiselina te odabir hrane bogate tim nutrijentima.

Slab rad štitnjače izravno utječe na metabolizam pa je neophodan odgovarajući unos vode

Uloga vitamina D

Sve je više znanstvenih dokaza koji ukazuju na to da niska serumska razina vitamina D može pridonijeti razvoju autoimunih bolesti, uključujući i autoimune bolesti štitne žlijezde, poglavito Hashimotova tireoiditisa, kako kod djece tako i kod odraslih. Samo nekoliko studija ukazuje i na povezanost niske razine vitamina D i Gravesove bolesti. Nadoknada vitamina D ima dokazano pozitivan učinak kod autoimunih bolesti štitnjače tako što smanjuje antitijela štitnjače i potiskuje autoimunu reakciju. Iako je veza između autoimunih bolesti štitnjače i vitamina D utvrđena te postoji interes za dodatnom primjenom vitamina D3, još nema konsenzusa o doziranju i protokolu suplementacije bolesnika s hipotireozom. Ipak, niske vrijednosti vitamina D u serumu potrebno je korigirati te se preporučuje dodatna primjena kod bolesnika prema kliničkim smjernicama.

Uloga selena

Dodatak selena može biti koristan osobama na terapiji levotiroksinom, osobito ako je unos selena hranom nizak te kod blažih oblika Hashimotova tireoiditisa. Štitnu žlijezdu karakterizira visoka tkivna koncentracija selena (0,2 – 2 mcg/g) i selenoproteina važnih za rad imunosnog sustava. Štoviše, nijedan organ u tijelu ne sadrži toliko visoku koncentraciju selena po gramu tkiva. Čak i u situaciji smanjenog unosa selena, štitnjača nastoji zadržati njegove visoke vrijednosti.