Štitnjača - 2. siječnja 2023.
AUTOR ČLANKA - Redakcija

Mjesec svjesnosti o štitnjači: činjenice i zanimljivosti

Početkom godine ulažu se napori i u povećanje svijesti o važnosti pravilnog funkcioniranja štitnjače te o njezinim bolestima. Donosimo vam na jednom mjestu pregled svih važnih informacija koje treba znati

mjesec svjesnosti o zdravlju štitnjače

Štitnjači na našem portalu tijekom cijele godine s razlogom pridajemo puno prostora. Iako je riječ o malenoj endokrinoj žlijezdi velikoj svega oko pet centimetara, njezino je djelovanje bitno za cijeli organizam. Smještena je na prednjem donjem dijelu vrata.

Uloga zdrave štitnjače je proizvodnja i lučenje hormona koji su nužni za pravilno funkcioniranje svih tkiva i organa.

Hormoni štitnjače

Osnovni hormoni štitnjače su tiroksin (T4) i trijodtironin (T3). Njihovo stvaranje je pod izravnim nadzorom tireostimulacijskog hormona (TSH), hormona adenohipofize koji aktivira složeni slijed enzimatskih reakcija stvaranja i pohrane navedenih hormona.

Umorni ste, zaboravljate, debljate se? Možda je problem u štitnjači

Svojim djelovanjem hormoni štitnjače utječu na brojne procese u tijelu, od vrlo važnog utjecaja na rast i razvoj kod djece, do ukupnog utjecaja na energetski metabolizam čime se regulira metabolizam ugljikohidrata, bjelančevina, masnoća. Međudjelovanjem sa simpatikusom, posredno se utječe na neke vitalne funkcije poput rada srca, disanja i cirkulacije. O hormonima štitnjače i laboratorijskim nalazima nastavite čitati ovdje.

Bolesti štitnjače

Bolesti štitnjače smatraju se najčešćima u endokrinom sustavu. Funkcionalne poremećaje dijelimo u slabiji rad štitnjače ili hipotireozu te pojačani rad štitnjače ili hipertireozu. Od ostalih bolesti štitnjače najčešća je čvor/ovi u štitnjači, ali oni u najvećem broju slučajeva nemaju poveznicu s poremećajem same funkcije štitnjače. Češće pogađaju žene.

Hipotireoza je skup kliničkih simptoma (sindrom) koji su posljedica smanjenog stvaranja, izlučivanja i djelovanja hormona štitnjače (tiroksina i trijod tironina). Uzroci smanjene funkcije štitnjače su mnogobrojni, a najčešće je posljedica nedostatka joda. Doznajte više o hipotireozi na ovoj poveznici.

Rjeđi, ali klinički evidentniji je ubrzan rad štitnjače, koji nazivamo hipertireozom ili tireotoksikozom. Najčešći uzrok pojačanog rada štitnjače je difuzna autoimuna bolest štitnjače (Gravesova bolest), a od ostalih je potrebno izdvojiti toksični adenom, toksičnu nodoznu strumu.

Nastavite ovdje čitati o poremećajima funkcije štitnjače.

Važnost ultrazvuka i punkcije štitnjače

Ultrazvuk štitnjače je jednostavna, neškodljiva, bezbolna, povoljna i vrlo korisna dijagnostička metoda kojom se procjenjuju najvažnija morfološka obilježja same štitnjače, uz mogućnost detaljne analize svih promjena unutar tkiva žlijezde. No ponekad je potrebno u dijagnostici otići korak dalje te je indicirana punkcija štitnjače.

Punkcija štitnjače jednostavna je procedura koja se po suvremenim standardima uvijek izvodi pod kontrolom ultrazvuka. Riječ je o najpouzdanijem dijagnostičkom postupku za procjenu prirode čvorova u štitnjači. Indikaciju za citološku punkciju postavlja endokrinolog ili specijalist nuklearne medicine. Punktiraju se svi palpabilni čvorovi, a temeljem ultrazvučne procjene se postavlja indikacija za punkciju svih nodoznih promjena promjera većeg od 15 mm. Kod nekih ultrazvučno nepovoljnijih znakova, punktira se svaka promjena veća od 10 mm, katkad i manje. Ovdje doznajte više o punkciji štitnjače.

Karcinom štitnjače

Posljednjih nekoliko desetljeća prati se značajan porast učestalosti i pojavnosti zloćudnih promjena na štitnjači. Iako većinom izvrsne prognoze, karcinomi štitnjače zahtijevaju dugoročno praćenje uz specijalistički nadzor.

Karcinom štitnjače najčešća je novotvorina endokrinih žlijezda i podrijetla je iz stanica štitnjače – tireocita. Prognoza ishoda liječenja i preživljenja ovisi o vrsti tumora štitnjače, njegovoj klasifikaciji, dobi bolesnika i mogućoj proširenosti bolesti. Iako većinom izvrsne prognoze, karcinomi štitnjače zahtijevaju dugoročno praćenje uz nadzor endokrinologa ili specijalista nuklearne medicine. Čitajte o karcinomu štitnjače na ovoj poveznici.

Kada je potrebno kirurško liječenje?

Različite bolesti štitnjače zahtijevaju odgovarajući terapijski pristup. Neke od tih bolesti neizbježno podliježu kirurškom liječenju. Indikacije za kirurško liječenje obuhvaćaju:

  • hipertireozu,
  • tumor štitnjače i
  • uvećanu štitnjaču.

Ponekad je dovoljno ukloniti samo dio štitnjače, odnosno režanj, a ponekad je indicirana totalna tireoidektomija, o čemu nastavite čitati ovdje.

Prevencija bolesti štitnjače

Bolje spriječiti, nego liječiti, dobro je poznata izreka. Kako bismo znali kako se zaštititi od bolesti štitnjače, ponajprije je važno poznavati čimbenike rizika. Naime, štitnjača je, kao metabolički vrlo aktivan organ, podložna nizu nepovoljnih utjecaja. Na mnoge od njih, nažalost, ne možemo utjecati, no zdravim životnim stilom svakako možemo doprinijeti i dobrom zdravlju naše štitne žlijezde.

Redovita tjelesna aktivnost, kao i zdrava te uravnotežena prehrana, najbolji su oblici prevencije niza kroničnih bolesti, među kojima su i bolesti štitnjače. Prehrana i tjelesna aktivnost značajni su i tijekom liječenja bolesti.

Različite su teorije i pogledi na to kako te na koji način bi trebale vježbati osobe s bolestima štitnjače. Neovisno o tome koju tjelesnu aktivnost odabrali, nedvojbeno je znanstveno dokazano kako ona utječe na značajno poboljšanje u ishodu liječenja bolesti štitnjače, uz vidljivo poboljšanje kvalitete života (više pročitajte na ovoj poveznici).

čvorovi u štitnjači karcinom štitnjače štinjača štitnjača simptomi

Trebamo li se zabrinuti zbog čvorova u štitnjači

Čvorovi u štitnjači su relativno česta pojava, a u zrelijoj dobi, svaka druge žena ima jedan ili više čvorova...

SAZNAJTE VIŠE

Kada je pak riječ o odgovarajućoj prehrani, u središtu pažnje je jod, mineral koji je neophodan za normalan rad ove male žlijezde. U razvijenim je zemljama nedostatak joda u prehrani relativno rijetka pojava te je najčešće povezan s malom koncentracijom joda u vodi za piće i zemlji na kojoj se voće i povrće uzgaja. Ako se zna da je područje na kojem pojedinac živi siromašno jodom zbog raznih okolišnih čimbenika, onda se tim osobama mora sugerirati uzimanje većih količina joda putem hrane.

Namirnice koje su najbogatije jodom su morske ribe, alge, jaja, jogurt, sir i jodirana sol. Pojedine namirnice na neki način brane organizmu pravilno iskorištavanje joda pa mogu umanjiti sposobnost organizma da iskoristi jod za sintezu hormona štitnjače. Dobro je znati da u te namirnice spadaju cvjetača, kelj, prokulice, raštika… Najviše su riziku izloženi strogi vegetarijanci (vegani) koji takve namirnice svakodnevno koriste u prehrani, i to u velikim količinama. Preporučujemo da nastavite čitati članak o prehrani i bolestima štitnjače na ovom linku.

Zanimljivosti i korisne savjete o štitnjači pretražujte i pratite u našoj rubrici „Štitnjača“.

Skenirajte QR kod i preuzmite ADIVA mobilnu aplikaciju:

adiva app qr code

Aplikaciju možete preuzeti i na:

ADIVA_app_app_store_button ADIVA_app_google_play_button