Jesu li pacijenti s bolestima štitnjače u većem riziku od koronavirusa?

Bolesti štitnjače su danas jedan od najraširenijih javnozdravstvenih problema. Pogađaju milijune ljudi širom svijeta, naročito u generativnoj i najproduktivnijoj dobi života. Američko udruženje kliničkih endokrinologa (AACE) svake godine u siječnju obilježava „Mjesec svjesnosti o štitnjači“ s ciljem podizanja svijesti o potrebi preventivnog pregleda i ranog otkrivanja bolesti štitnjače kako bi se izbjegle neugodne tegobe i opasne komplikacije.

Posljednjih mjeseci situacija je, znamo, specifična zbog čega je Hrvatsko društvo za štitnjaču Hrvatskog liječničkog zbora odgovorilo na najčešća  pitanja vezana uz koronavirus i bolesti štitnjače. Upute u cijelosti možete naći na stranicama Hrvatske udruge za bolesti štitnjače.

Jesu li oboljeli od autoimune bolesti štitnjače pod povećanim rizikom za zarazu koronavirusom?

Bolesti štitnjače općenito nisu povezane s povećanim rizikom virusne infekcije niti postoji povezanost bolesti štitnjače s razvojem težeg oblika virusne infekcije. Međutim, SARS-CoV-2 je novi virus pa nemamo znanstveno potvrđene informacije  kako on utječe na osobe oboljele od bolesti štitnjače. No poučeni iskustvom zaraze drugim virusima, smatramo da oboljeli od autoimune bolesti štitnjače nisu pod povećanim rizikom zaraze novim koronavirusom, niti od razvoja težeg oblika bolesti.

Osobe s autoimunom bolesti štitnjače nemaju sistemsku autoimunu bolest i njihov imunitet nije smanjen. Rizične skupine su oboljeli od leukemije, HIV-a, AIDS-a, osobe na visokim dozama glukokortikoida, imunomodulatornim lijekovima za liječenje reumatoidnog artritisa ili multiple skleroze, bolesnici s karcinomom koji se liječe kemoterapijom ili bolesnici nakon transplantacije organa.

Liječenje bolesti štitnjače i rizik od zaraze novim koronavirusom

Utječe li uzimanje lijekova za liječenje poremećaja funkcije štitnjače, operacija štitnjače ili liječenje jodom-131 na imunitet te predstavlja li povećan rizik zaraze novim koronavirusom? Lijekovi koji se koriste za liječenje pojačanog rada štitnjače (Athyrazol, Propiltiouracil) ili nadomjesno liječenje hormonima štitnjače zbog smanjenog rada štitnjače (Euthyrox, Letrox) ili nakon operativnog odstranjenja štitnjače, ne utječu na imunitet niti povećavaju rizik zaraze novim koronavirusom.

Također ne postoje dokazi da su bolesnici s operativno odstranjenom štitnjačom ili nakon terapije jodom-131 zbog benignih bolesti štitnjače pod povećanim rizikom za zarazu sa SARS-CoV-2.

Karcinom štitnjače i novi koronavirus

Bolesnici koji su prethodno liječeni od karcinoma štitnjače operativnim odstranjenjem štitnjače i koji su primili terapiju jodom-131 ne smatraju se skupinom pod povećanim rizikom zaraze novim koronavirusom.

Bolesnici na supresijskim dozama L-tiroksina (Euthyrox, Letrox) (TSH <0,1 mU/L) nisu pod povećanim rizikom zaraze novim koronavirusom.

Međutim, bolesnici koji su na kemoterapiji ili na terapiji inhibitorima tirozin kinaze (Lenvatinib ili Sorafenib) jesu pod povećanim rizikom za teži oblik bolesti COVID-19 i moraju se pridržavati propisanih mjera zaštite, uz konzultaciju s nadležnim specijalistom onkologom vezano uz trenutnu onkološku terapiju.

Bolesnici kod kojih je provedeno vanjsko zračenje vrata zbog karcinoma štitnjače također mogu biti pod povećanim rizikom za teži oblik bolesti COVID-19 i moraju se pridržavati propisanih mjera zaštite.

Preporuke Hrvatskog društva za štitnjaču HLZ-a u svezi infekcije novim koronavirusom i bolesti štitnjače su u skladu s preporukama svjetskih društava za štitnjaču i općih preporuka zaštite od infekcije koronavirusom.