Zdravije srce i krvne žile: Kontrola masnoća u krvi ključna je za zdravlje

Masnoće su ljudskom tijelu prijeko potrebne iako mogu biti rizik za naše srce i krvne žile. One potječu iz hrane ili se stvaraju u organizmu, osobito u jetri. Njihova je uloga višestruka – od izgradnje ljudskih stanica, hormona i vitamina do stvaranja masnog tkiva koje nam u slučaju potrebe može biti i rezerva energije. Najvažnije masnoće u krvi su kolesterol i trigliceridi.

Trigliceridi su glavni izvor energije u našem organizmu. Ssastoje se od zasićenih i nezasićenih masnih kiselina. Zasićene masne kiseline dobivamo iz životinjskih masti i predstavljaju veći aterosklerotski rizik od nezasićenih koje u tijelo unosimo konzumiranjem biljnih masnoća. Normalne su vrijednosti triglicerida u krvi manje od 1,7 mmol/L. Vrijednosti više od 2,3 mmol/L smatramo rizičnim čimbenikom za bolesti srca i krvnih žila. A znatno povišene vrijednosti triglicerida mogu dovesti do akutne upale gušterače, koja u težim slučajevima može biti i pogibeljna.

Kolesterol u ljudskom organizmu uglavnom potječe iz jetre. A samo manjim dijelom iz hrane. Hiperkolesterolemija također predstavlja važan čimbenik rizika za nastanak bolesti srca i krvnih žila. Razlikujemo nekoliko podvrsta čestica koje sadrže kolesterol čija bi ukupna koncentracija u krvi trebala biti manja od 5 mmol/L.

Rizici za zdravlje

LDL kolesterol smatra se lošim kolesterolom i dokazano je važan čimbenik rizika za nastanak akutnog infarkta srca. Njegova bi koncentracija u krvi trebala biti manja od 2,5 mmol/L, odnosno manja od 1,8 mmol/L u osoba s visokim kardiovaskularnim rizikom.

HDL kolesterol poznat je kao zaštitni kolesterol pa njegovu razinu u krvi nastojimo održavati što višom. Poželjne su koncentracije HDL kolesterola kod muškaraca više od 1,0 mmol/L. A kod kod žena više od 1,2 mmol/L. Naime, HDL čestice na sebe vežu kolesterol iz područja u organizmu gdje se on nalazi u suvišku te tako odstranjuju kolesterol iz krvnih žila i usporavaju proces nastanka ateroskleroze.

Uzrok povišenim vrijednostima masnoća u krvi može biti genetski (primarni) ili stečeni (sekundarni). Primarni oblici hiperlipidemija prouzročeni su različitim mutacijama gena enzima koji sudjeluju u metabolizmu lipida. Obiteljska hiperkolesterolemija najčešći je genetski poremećaj serumskih masnoća (1:500). Uzrokuje preuranjenu i progresivnu koronarnu bolest srca. No nažalost relativno se rijetko dijagnosticira i liječi. Dijagnostički su kriteriji prije svega jako povećan LDL kolesterol (ponekad čak i iznad 8,5 mmol/L), no i vrijednosti LDL kolesterola iznad 4,0 – 5,0 mmol/L praćene preuranjenom koronarnom ili cerebrovaskularnom bolešću. A javljaju se i eventualne promjene na koži poput ksantoma (žućkaste naslage pod kožom) ili ksantelazmi (žućkaste naslage na vjeđama) prije 45. godine.

Posebno ugrožena skupina bolesnika

Sekundarne su hiperlipidemije najčešće posljedica pretjeranog unosa masti. A mogu se javiti i u sklopu pridruženih bolesti kao što su, primjerice, šećerna bolest, bubrežno zatajenje, bolesti štitnjače ili neke autoimune bolesti. Konzumiranje alkohola, ali i neki lijekovi mogu prouzročiti povišene vrijednosti lipida.

Posebno ugroženu skupinu bolesnika predstavljaju oni sa šećernom bolesti. Kod njih je učestalost akutnog infarkta srca ili mozga i desetak puta veća u odnosu na normalnu populaciju. Stoga je kod tih bolesnika adekvatnim liječenjem (često primjenom i više od jednog lijeka za sniženje masnoća) neizmjerno važno postići što niže vrijednosti LDL kolesterola i triglicerida uz što više vrijednosti HDL kolesterola. Suprotno ranijim uvjerenjima, žene, kao i osobe starije životne dobi (iznad 80 godina) u slučaju hiperlipidemije također treba odgovarajuće liječiti zbog dokazano jednako povišenoga kardiovaskularnog rizika.

Prehrana i fizička aktivnost

Terapija povišenih vrijednosti serumskih masnoća može biti nefarmakološka (osobito kod bolesnika s niskim kardiovaskularnim rizikom). A može biti i farmakološka (primjenom neke od skupina lijekova kao što su statini, fibrati i slično) ako prehranom, tjelovježbom i normalizacijom tjelesne težine ne uspijevamo sniziti vrijednosti kolesterola i triglicerida.

U regulaciji masnoća u krvi iznimno je važna zdrava prehrana, odnosno optimalan omjer bjelančevina, ugljikohidrata i masti kako bi se osigurale odgovarajuće kalorijske potrebe organizma. U prehrani je važno što više koristiti masti biljnog podrijetla. To znači izbjegavanje visokokalorične hrane bogate zasićenim masnim kiselinama, kolesterolom i koncentriranim šećerima. Redovita umjerena tjelovježba ima iznimno povoljan učinak na razinu serumskih masnoća.

Ukratko, za sniženje ukupnog, LDL kolesterola i triglicerida potrebno je prilagoditi prehranu prema uputama stručnjaka. Potrebno je  smanjiti tjelesnu težinu i povećati fizičku aktivnost (kontinuirana svakodnevna fizička aktivnost u trajanju od 30 minuta). Za povećanje razine dobrog HDL kolesterola savjetuje se povećati fizičku aktivnost, smanjiti tjelesnu težinu, smanjiti unos ugljikohidrata i zamijeniti ih nezasićenim mastima. A potrebno je i smanjiti unos alkoholnih pića, unositi namirnice s niskim glikemijskim indeksom te prestati pušiti.

Farmakološko liječenje

Ako pridržavanje dijetalnih mjera prehrane i svakodnevne umjerene dozirane fizičke aktivnosti ne rezultira željenim uspjehom, u regulaciji dislipidemija valja pribjeći farmakološkom liječenju. Danas postoji niz lijekova (najpoznatiji su statini) koji na različite načine interferiraju s metabolizmom lipida te tako pridonose sniženju loših i povećanju dobrih masnoća u krvi

Posljednje smjernice Europskoga kardiološkog društva i Europskog društva za aterosklerozu za dijagnozu i liječenje dislipidemija veliku važnost pridodaju takozvanom ukupnom kardiovaskularnom riziku, a u čijem utvrđivanju vam može pomoći liječnik obiteljske medicine. Sukladno vašem ukupnom kardiovaskularnom riziku, pridruženim oboljenjima i životnim navikama najbolje se može definirati daljnja strategija liječenja povišenih masnoća u krvi.