Kratki vodič kroz nizak krvni tlak: vrste, uzroci i liječenje arterijske hipotenzije

Dobra regulacija krvnog tlaka jedna je od mnogobrojnih karika u lancu zdrava čovjeka. Normalan krvni tlak je preduvjet za snabdijevanje svake stanice ljudskog tijela kisikom i hranjivim tvarima.

Za normalan krvni tlak neophodni su zdravo i snažno srce, normalan srčani ritam (bez ozbiljnijih poremećaja) te dobra elastičnost aorte koja će osigurati dovoljan protok kroz krvne žile i u dijelu srčanog ciklusa kada nema izbacivanja krvi iz srca (u vrijeme dijastole, kada se srce puni krvlju). Uz to je neophodna dovoljna količina krvi u srcu i krvnim žilama te okolnosti koje neće remetiti tu harmoniju.

Kod kojih vrijednosti govorimo o hipotenziji?

Arterijska hipotenzija je stanje u kojemu je snižen krvni tlak, što je praćeno tegobama. U tom je stanju sistolički tlak obično niži od 100 mmHg, a dijastolički niži od 60 mmHg.

Učestalost arterijske hipotenzije u općoj populaciji kreće se od 0,3 do 2%. Češća je u mladih žena i u starijih ljudi. Vrijednost krvnog tlaka (mjerena automatskim 24-satnim mjeračem) je veća danju, a niža noću.

Primarna (konstitucijska) hipotenzija  

U osoba s primarnom, konstitucijskom hipotenzijom riječ je o normalnom stanju jer je samo snižen krvni tlak, a u podlozi nema organske bolesti.

U uspravnom položaju tijela nastaje reakcija autonomnog živčanog sustava, parasimpatikusa (vazovagalna reakcija) što dovodi do dilatacije krvnih žila i dodatnog sniženja krvnog tlaka, pa i pojave simptoma. To se, uz navedeni položaj tijela, obično događa u vrućim i vlažnim prostorima – u stojećem položaju gravitacija odvuče većinu krvi u donje dijelove tijela, a mozak ostaje slabije opskrbljen arterijskom krvlju.

Od simptoma dominiraju:

• vrtoglavice,
• omaglice,
• smetnje vida,
• opće loše stanje,
• loša koncentracija,
• osjećaj umora,
• hladni udovi,
• preznojavanje,
• pa i sinkopa (gubitak svijesti kao odraz slabijeg protoka krvi kroz mozak).

U tim okolnostima osobu treba brzo iznijeti iz vrućeg prostora na hladniji i manje vlažan zrak, a ako to nije moguće, treba ju poleći bez podizanja glave, a podići ruke i noge kako bi dovoljno krvi stiglo u mozak i osobi se brzo vratila svijest.

Gubitku svijesti prethode svi nabrojeni simptomi; ako ih osoba osjeti, može zamoliti nekoga uz sebe da joj pomogne brzo napustiti taj prostor, a ako su simptomi poodmakli, može ih zaustaviti spuštanjem u ležeći položaj.

Sekundarna arterijska hipotenzija

Sekundarna arterijska hipotenzija može biti akutna ili kronična.

#1 Akutna sekundarna arterijska hipotenzija

Akutna nastaje zbog gubitka krvi, opeklina velikih površina, prevelike primjene diuretika ili pak pritiska na karotidni sinus (masaža, uski ovratnici, jako stegnute kravate i slično).

Sjećam se bolesnika koji mi je dovezen s kupanja. Skočio je u more, a razbijena mu je flaša prerezala femoralnu arteriju u preponi (to je glavna arterija za nogu i ima veliki kalibar). Očevidci kažu da je more oko njega bilo crveno. Izvukli su ga na obalu, a krvarenje je bilo u obliku vodoskoka. Natrpali su mu dosta gaze da zaustave krvarenje, no jako puno gaze se je dodatno natopilo krvlju, što je još smanjilo volumen cirkulirajuće krvi i pogoršalo stanje cirkulacijskog šoka. Kada je stigao do mene, krvni tlak je bio nemjerljiv (dakle, izrazito nizak) i pomalo je gubio svijest. Uklonio sam svu tu količinu gaze s rane da vidim o čemu je riječ, a bolesnik više nije krvario (jer je iskrvario). Ipak, brzom intervencijom i nadoknadom krvi s operativnim zahvatom vaskularnog kirurga, spašen mu je život koji mu je doslovno „visio o koncu“.

Kod opeklina velikih površina može doći do akutnog sniženja krvnog tlaka zbog gubitka plazme. Izdašna primjena diuretika (lijekova za izmokravanje) također može dovesti do pada krvnog tlaka. Poznate su takozvane mikcijske sinkope starijih muškaraca dok su u stojećem stavu nakon naglog ustajanja noću zbog nagona za mokrenjem. Zbog aktivacije vegetativnog parasimpatičkog sustava dolazi do pada krvnog tlaka i sinkope.

Masaža karotidnog sinusa koji se nalazi sa svake strane vrata na račvištu zajedničke karotidne arterije na vanjsku i unutrašnju granu, također može dovesti do pada krvnog tlaka i gubitka svijesti. Isto može izazvati i uski ovratnik košulje ili jače stegnuta kravata. Za naglasiti je da preosjetljiv karotidni sinus može dovesti do usporenja srčane frekvencije, pa čak izazvati i dužu pauzu u srčanim otkucajima, što također može dovesti do gubitka svijesti, kada je indicirana ugradnja pace-makera (elektrostimulatora srca).

#2 Kronična arterijska hipotenzija

Kronična arterijska hipotenzija susreće se kod popuštanja srca kao pumpe. Srce nema snage izbaciti svu u njega pristiglu krv, što dovodi do pada krvnog tlaka. Bolesti srčanih zalistaka mogu onemogućiti normalno izbacivanje krvi iz srca, što opet daje nizak krvni tlak.

Od ostalih srčanih uzroka za spomenuti su:

• Smetnje provođenja električnog impulsa (takozvani totalni atrioventrikularni blok gdje pretklijetke rade svojom normalnom frekvencijom, a klijetke rade uz izrazito sporu frekvenciju, tek nešto iznad 30 u minuti. To dovodi do pada tlaka, čak i gubitka svijesti pri malom naporu, a što je indikacija za ugradnju elektrostimulatora srca.
• Brze srčane aritmije – skrati se vrijeme punjenja srca krvlju i srce radi napola prazno, što dovodi do pada tlaka,
• neprepoznati infarkt srčanog mišića, što oslabi srce kao pumpu.
• Isto tako perikardijalni izljev zbog pritiska srca tekućinom oko njega može imati smanjenu mogućnost punjenja srca krvlju pa i manji izbačaj, što dovodi do pada krvnog tlaka.
• I neke endokrine bolesti, poput šećerne bolesti u slučaju izrazito visoke vrijednosti glukoze u krvi. Zbog izlučivanja glukoze putem urina, glukoza odvlači vodu te nastaje dehidracija i pad krvnog tlaka.
• Bolesti hipofize koje pogađaju i koru nadbubrežne žlijezde (kojoj hipofiza diktira lučenje tvari potrebnih za regulaciju krvnog tlaka) ili primarna bolest kore nadbubrežne žlijezde, imaju za posljedicu nizak krvni tlak.
• Moždani udar, ovisno o lokalizaciji unutar mozga, može u nekim slučajevima dati nizak krvni tlak.
• Ciroza jetre, zbog nakupljanja velikih količina tekućine u trbušnoj šupljini, obično ima nizak krvni tlak.
• Naravno da i prekomjerna upotreba lijekova za povišen krvni tlak može dovesti do njegovog značajnog i neželjenog sniženja.

Kako se arterijska hipotenzija liječi?

Liječenje arterijske hipotenzije treba usmjeriti prema osnovnoj bolesti.

Primarna se liječi dovoljnim unosom soli i tekućine, osobito u ljetnim mjesecima. Naime, sol je ono što zadržava vodu u cirkulacijskom sustavu i tako, uz krvne stanice, popunjava cirkulacijski sustav.

Sekundarna arterijska hipotenzija se liječi ovisno o uzroku, a za to liječenje zaista postoje različite mogućnosti, jer su i uzroci različiti. Kada je u pitanju gubitak krvi, treba nadoknaditi volumen, anemiju liječiti transfuzijom krvi. Dekompenzaciju srca liječiti po poznatim principima. Za poremećaje ritma daju se antiaritmici, a za smetnje provođenja po potrebi i ugradnja elektrostimulatora srca. Voda oko srca u slučaju dekompenzacije srca liječi se kao i popuštanje srca kao pumpe, a ako je u pitanju upala srčane ovojnice, tada se liječi ovisno o uzroku upale. Ponekad je potrebna i punkcija perikardijalne šupljine da se isprazni tekućina, da ne dođe do tamponade srca (kada velika količina vode pod tlakom pritisne mekše strukture unutar srčane ovojnice, a to su vene koje vode krv u srce).