Važnost pravovremenog prepoznavanja duboke venske tromboze

Venska tromboza nastaje zastojem tromba (krvnog ugruška) u veni. Mogu biti zahvaćene površinske vene što se naziva superficijalni tromboflebitis ili duboke vene pa se govori o dubokoj venskoj trombozi (DVT).

Duboka venska tromboza je zgrušavanje krvi u dubokim venama udova (obično u bedru ili potkoljenici) ili u venama zdjelice. Glavnu teoriju nastanka predstavlja Virchowljev trijas koji govori da se DVT javlja kao posljedica staze krvi, oštećenja endotela krvnih žila (unutarnjeg sloja stijenke krvne žile) ili kao posljedica hiperkoagulabilnosti. S druge strane, tromboza površinskih vena manje je ozbiljan poremećaj od DVT-a, ali može progredirati u duboku vensku trombozu ili plućnu emboliju.

Uzroci duboke venske tromboze

Uzroke duboke venske tromboze možemo podijeliti na prirođene ili stečene.

Najčešći uzroci nasljednog hiperkoagulabilnog stanja su: mutacija faktora V Leiden, mutacija protrombina, manjak proteina S, manjak proteina C i manjak antitrombina III.

Kada govorimo o stečenim uzrocima, jedan od čestih je karcinom. Bolesnici s karcinomom nerijetko imaju hiperkoagulabilno stanje zbog proizvodnje tvari s prokoagulantnim djelovanjem. Klinička venska tromboembolija javlja se u otprilike 15% takvih bolesnika i čest je uzrok ozbiljnih kliničkih ishoda. Pet najčešćih mjesta karcinoma dijagnosticiranih u vrijeme venske tromboze su karcinom pluća, gušterače, debelog crijeva i rektuma, bubrega te prostate.

Rizik od tromboze uvelike je povećan i tijekom kirurških zahvata, osobito ortopedskih, velikih vaskularnih i neurokirurških operacija. Čimbenici rizika u ovoj skupini uključuju stariju životnu dob, prethodnu vensku tromboemboliju i postojanje malignih bolesti te bi takvi bolesnici prije operativnih zahvata trebali dobiti profilaksu.

Rizik od tromboze također je povećan u svim oblicima teških ozljeda, kao i kod žena koje su trudne ili uzimaju oralne kontraceptive. Rizik raste unutar prvih 6 do 12 mjeseci od početka terapije. Osoba koja uzima oralne kontraceptive i istovremeno puši cigarete, ima osam puta veći rizik od dobivanja tromboembolijskog incidenta.

Venska staza povezana s mirovanjem ili produljenom imobilizacijom također je jedan od važnih čimbenika rizika za vensku trombozu, dok produljeno putovanje može povećati rizik DVT-a čak dva do četiri puta.

Simptomi i postavljanje dijagnoze

Klinička slika DVT ovisi o zahvaćenoj anatomskoj regiji, stupnju okluzije (začepljenosti), okludiranoj veni i drugim raznolikim čimbenicima. Simptoma uopće ne mora biti dok, s druge strane, oni mogu biti vrlo dramatični i po život opasni.

U čak 50% slučajeva akutne duboke venske tromboze specifičnih simptoma nema, no kada su prisutni to su najčešće:

• bol,
• crvenilo,
• oteklina,
• toplina i osjetljivost zahvaćenog dijela te
• povišena tjelesna temperatura.

Maksimalna bol javlja se pri savijanju skočnog zgloba s ispruženim koljenom ili pri ustajanju s ispruženom nogom što se naziva „Homanov znak“ i osnovno je za razlikovanje od obične mišićne boli.

Prognoza

Duboka venska tromboza je dobroćudna bolest, no može izazvati plućnu emboliju koja može završiti smrću ili kroničnu vensku insuficijenciju (nedostatnu funkciju protoka u venama). Površinska tromboza može također uzrokovati stvaranje plućnih embolusa, no oni neće biti smrtonosni.