Što znači popuštanje srca, kako se prepoznaje i liječi

Popuštanje srca ili srčana dekompenzacija je stanje u kojem srce nije u stanju u krvne žile izbaciti onoliko krvi, koliko je tijelu potrebno. Premda u srce dotiče dovoljno krvi (dakle, ne radi se o gubitku krvi, dehidraciji ili sličnim stanjima), srce naprosto nema snage izbaciti tu pristiglu krv.

Kako srce radi?

Srce se sastoji od desne pretklijetke i desne klijetke, te od lijeve pretklijetke i lijeve klijetke.

U desnu pretklijetku dotiče venska krv iz cijelog tijela. To je krv koja nosi ugljični dioksid. Kontrakcijom je desna pretklijetka utisne u desnu klijetku, koja pak kontrakcijom tu krv izbaci u pluća. U plućima se izdahne ugljični dioksid, a krv se obogati kisikom iz udahnutog zraka. Obogaćena krv se slijeva u lijevu pretklijetku, koja ju kontrakcijom ubaci u lijevu klijetku. Kontrakcijom lijeve klijetke, krv biva ubačena u aortu (najveću arteriju u tijelu), a odatle teče u velike arterije ogranke aorte, pa kroz sve arterije u tijelu do kapilara, preko kojih tijelo dobiva kisik i hranjive tvari.

Vidimo, dakle, da desna polovica srca dobiva i izbacuje vensku krv, a lijeva polovica arterijsku. I desna i lijeva strana srca rade sinkronizirano, to jest, istovremeno se kontrahiraju desna i lijeva pretklijetka, a nakon toga, istovremeno, desna i lijeva klijetka.

Uzroci popuštanja srca

Različite bolesti mogu dovesti do popuštanja srca kao pumpe. Često je u pitanju oštećenje srčanih zalistaka, što dovodi do suženja ušća kroz koje se krv izbacuje ili se radi o nepotpunom zatvaranju srčanih zalistaka, pa se krv vraća odakle je i bila izbačena.

Ranije je najčešći uzrok oštećenja srčanih zalistaka bila reumatska groznica, no otkrićem antibiotika i njihovom sve češćom primjenom reumatska groznica postaje rjeđa, a aterosklerotske promjene zalistaka postaju vrlo značajan uzrok popuštanju srca. Pretilost, sjedilački način života i povišene masnoće u krvi, uvelike pridonose oštećenju srčanih zalistaka.

Simptomi popuštanja srca

Popuštanje desne strane srca (desnog srca) prate sljedeći simptomi:

• vene na vratu su i u sjedećem položaju (a još više u ležećem) nabrekle.
• Bolesnik osjeća bolove pod desnim rebrenim lukom uzrokovane zastojem krvi u jetri i njenim povećanjem te rastezanjem njene kapsule koja je bogata živčanim osjetilnim vlaknima.
• Obje noge su natečene do stvaranja mjehura, pucanja kože i cijeđenja tekućine.
• U težim slučajevima i trup može biti natečen (što nazivamo anasarka), a trbušna šupljina može biti puna tekućine. 

Popuštanje lijeve strane srca (lijevog srca) karakterizira nestašica zraka. To se događa zbog zastoja krvi u plućima. Naime, kad god srce nije u stanju ispumpati svu pristiglu krv, problem (zastoj krvi) nastaje retrogradno – tamo odakle ta krv pristiže, ona tamo zaostaje i nakuplja se. To je slučaj i s popuštanjem desnog i lijevog srca. Dobra pumpa „posuši“ površinu s koje pumpa, a loša pumpa dovodi do poplave.

Zastoj krvi u plućima dovodi do osjećaja nestašice zraka, osjećaja gušenja. Bolesnik ne može ležati na niskom uzglavlju, traži polusjedeći ili sjedeći položaj. U najtežim slučajevima (edem pluća) pojavi se pjena na ustima (kako narod kaže „voda je došla do grla“). Ako se u ovakvom slučaju brzo ne intervenira, život se može ugasiti.

Infarkt i povišen krvni tlak

Kod infarkta srčanog mišića, ovisi je li se začepila desna koronarna arterija koja krvlju opskrbljuje desno srce (i ponekad manji dio lijevog) ili se je začepila lijeva koronarna arterija koja uglavnom snabdijeva lijevu polovicu srca.

Začepljena arterija dovodi do odumiranja dijela srčanog mišića s njenog irigacionog područja. Odumrli srčani mišić zamjenjuje vezivno tkivo koje nema mogućnost kontrakcije. Ako se radi o velikoj masi odumrlog mišića, to dovodi do popuštanja odgovarajuće klijetke.

Povišen krvni tlak je danas najčešći uzrok popuštanja lijeve klijetke. Visoki krvni tlak dovodi do zadebljanja lijeve klijetke koje ne prati mreža mikrocirkulacije. Prehrana takvog zadebljalog srčanog mišića je slaba i s vremenom dolazi do umnožavanja vezivnog tkiva te do popuštanja lijeve klijetke. 

Neke bolesti dovode do istovremenog popuštanja i desnog i lijevog srca (upala srčanog mišića, sepsa, COVID-19 infekcija i mnoge druge bolesti i poremećaji). Tada istovremeno imamo simptome popuštanja i desnog i lijevog srca. 

Postavljanje dijagnoze i liječenje

Dijagnoza se postavlja temeljem anamneze (razgovora s bolesnikom koji opisuje svoje smetnje, a liječnik s ciljanim pitanjima sazna sve potrebno), kliničkim pregledom i već u ovoj fazi dijagnostike iskusni kliničar ima dijagnozu.

Potvrdit će je s EKG-om (elektrokardiogramom), rendgenskom snimkom srca i pluća, ultrazvukom srca, a u posljednje vrijeme i iz krvi, analizom biomarkera za popuštanje srca.

Liječenje se sastoji u higijensko dijetetskim mjerama i medikamentima.

Od higijensko dijetetskih mjera preporučuju se:

• mirovanje – što više odmaranja, jer je za srce svaki fizički napor dodatno opterećenje,
• redukcija soli u hrani na dva do tri grama dnevno (upola osoljena hrana), a u najtežim slučajevima kroz nekoliko dana i potpuno neslana hrana. 

Danas imamo na raspolaganju više medikamenata koji će poboljšati funkciju srca kao pumpe. Među njima su i diuretici koji izlučivanjem tekućine preko bubrega smanjuju volumno opterećenje srca. Pri njihovoj upotrebi treba voditi računa o razini kalija u serumu. Naime, neki diuretici smanjuju razinu kalija u serumu, a neki ga štede. Uredna razina kalija u serumu je bitna za normalnu električnu aktivnost srca i prevenciju poremećaja srčanog ritma.

Ako je potrebno, kalij se može nadoknađivati nekim namirnicama (krumpir, naranča, banana, rajčica) ili se dodaje u obliku tableta.

Preventivne mjere i prognoza

Prevencija srčane dekompenzacije je vrlo važna.

Oštećeni srčani zalistak se može zamijeniti umjetnim zaliskom ili onim od biološkog materijala (od divlje svinje), prije nego što je srce popustilo.

Dobra regulacija krvnog tlaka zasigurno prevenira popuštanje srca kao pumpe.

Normalizacija tjelesne težine i tjelovježba će dovesti do bolje regulacije krvnog tlaka i smanjenja masnoća u krvi. Ako je potrebno, može se posegnuti i za medikamentima za normalizaciju masnoća u krvi, a sve kako bi se smanjila mogućnost aterosklerotskog oštećenja srčanih zalistaka i koronarnih arterija koje dovode krv do srčanog mišića. Time se prevenira nastanak infarkta srčanog mišića i, u konačnici, srčana dekompenzacija.   

Prognoza je, nakon prve dekompenzacije srca, dobra. Uz odgovarajuću terapiju i redovite kardiološke kontrole, pred sobom takav bolesnik može imati godine kvalitetnog života.