Što uključuje kompletna krvna slika i zašto je važna?

Pretraga krvi obavlja se u sklopu redovnih sistematskih pregleda, ako imate povišenu tjelesnu temperaturu, osjećate se loše, ako ste u infektu, ako postoji sumnja na anemiju, infektivnu mononukleozu, leukemiju, ako imate obilne menstruacije, krvarenje iz probavnog trakta, ako ste trudni, ako uzimate često lijekove, ako ste na kemoterapiji ili imate poremećaje zgrušavanja krvi.

Krvna slika je važna u prevenciji, kao način ranog otkrivanja i pomoć u pravodobnom početku liječenja neke bolesti.

Liječnik obiteljske medicine pošalje elektronsku uputnicu u laboratorij gdje dođete natašte (bez konzumacije jela i pića) ujutro za vrijeme vađenja krvi. Međutim, ako je pretragu potrebno hitno provesti, krv se vadi i ako bolesnik nije na tašte. Nalaz je gotov isti dan u popodnevnim satima.

Kompletna krvna slika određuje ukupan broj krvnih stanica

Osim preko sustava HZZO-a, moguće je kompletnu krvnu sliku (KKS) raditi u privatnim poliklinikama gdje je nalaz također gotov isti dan. Za određivanje kompletne krvne slike uzima se krv iz vene. Referentni interval ovisi o spolu, dobi i metodi određivanja, a prikazuje se na svakom nalazu.

Kompletnom krvnom slikom (KKS) se određuje ukupan broj krvnih stanica (eritrociti, leukociti i trombociti), količinu hemoglobina, hematokrita, kao i eritrocitnih parametara (MCV, MCH i MCHC).

Broj eritrocita ili crvenih krvnih stanica koje sadrže hemoglobin i sudjeluju u prijenosu kisika kroz krvne žile do tkiva u organizmu služi za otkrivanje anemija, eritrocitoza i policitemija, a na promjene ovog parametra mogu utjecati i biološki čimbenici, poput dobi, spola, ali i nadmorska visina.

Hemoglobin, hematokrit, srednji volumen eritrocita (MCV) važan je za razlikovanje anemija. Broj trombocita značajan je indikator za objašnjenje krvarenja, hemoragijskih bolesti, prati se tijekom kemoterapije, bolesti koštane srži.

Na broj leukocita i diferencijalni leukogram uz biološke čimbenike utječu i pušenje, napor, dnevni ritam, mjesto odakle je uzeta krv te masnoće u krvi. Važni su u dijagnosticiranju infekcija, upala, nekroza tkiva, trovanja, anemija, kolagenoza, leukemija pa i tumora. Leukociti ili bijele krvne stanice štite tijelo od infekcija. Ako se infekcija razvije, bijele krvne stanice napadaju i uništavaju bakterije, viruse ili druge organizme koji su uzrok infekcije.

Kompletna krvna slika je pretraga koja se odnosi na krvne stanice. Za mjerenje glukoze, kolesterola, hormona, enzima i sl., treba napraviti zasebne pretrage, jer to ne obuhvaća kompletna krvna slika.

Kompletna krvna slika vs. krvna slika – koja je razlika?

Osnovna razlika kompletne krvne slike (KKS) u odnosu na krvnu sliku (KS) je što se unutar KKS leukociti dodatno diferenciraju na različite vrste. Diferencijalna krvna slika (DKS) ili leukogram obuhvaća granulocite (neutrofili, eozinofili i bazofili), limfocite i monocite. To pomaže u razlikovanju akutne i kronične upale te bakterijske i virusne infekcije.

Neutrofili, bazofili i eozinofili, ovisno o tome ima li ih u organizmu previše ili premalo, upućuju liječnika na razne bolesti. Leukogram podrazumijeva broj pojedinačnih vrsta stanica leukocita.

Što su neutrofilija i neutropenija?

Neutrofilni granulociti s monocitima čine osnovu stanične imunosti. Povećan broj (neutrofilija) nalazi se kod trauma, opeklina, infarkta i bakterijske infekcije, jako su povišeni kod leukemije i drugih malignih bolesti.

Snižen broj (neutropenija) nalazi se kod virusnih i autoimunih bolesti, bolesti koštane srži, manjka vitamina B12, tuberkuloze i nekih drugih kroničnih bakterijskih bolesti. Eozinofilni granulociti povišeni su u krvi kod raznih alergijskih i parazitarnih bolesti i poremećaja. Povećan broj (eozinofilija) nalazi se i kod astme, urtikarija, ekcema i kod oporavka od infekcije.