Kardiolog savjetuje: što srčani bolesnici moraju znati o zaštiti srca tijekom ljeta

Ljudski organizam ima tik ispod kože četiri vrste receptora (živčanih završetaka) koji registriraju hladnoću i toplinu. To su receptori za hladnoću, receptori za bol izazvanu hladnoćom, receptori za toplinu i receptori za bol izazvanu toplinom.

Receptora za hladnoću je više nego onih za toplinu. Receptori za hladnoću i za toplinu nisu posvuda ispod kože jednako zastupljeni. Dok usne imaju 15 do 25 točaka po centimetru kvadratnom za hladno, prst ih ima tri do pet, a ponegdje ispod kože trupa samo jedan receptor na kvadratnom centimetru. Svi osjeti vezani za hladnoću ili za toplinu, prenose se živčanim vlaknima do mozga.

Ako se organizam izloži hladnoći, podraže se receptori za hladnoću, a ako se izloži ekstremnoj hladnoći javit će se bol. Ako se koža smrzne, prestaje osjet i hladnoće i boli. Isto se događa i pri izlaganju vrućini ili ekstremnoj vrućini.

„Klima“ sustav našeg tijela

Čovjek čuva toplinu svoga tijela boravkom u ugodno temperiranom ambijentu i odjećom.

U mozgu (u hipotalamusu) postoji centar, „termostat“ koji kontrolira stabilnost tjelesne temperature. Simpatički živčani sustav nadzire vođenje topline u kožu preko sitnih krvnih žila (arteriola) koje može zatvarati (vazokonstrikcijom) ili otvarati (vazodilatacijom) te tako kontrolira dotok tople krvi iz tijela u kožu.

Pri izlaganju hladnoći dlake po tijelu se „naježe“ (postanu uspravne, radi se o piloerekciji) jer svaka dlaka u koži ima svoj mišić koji se pri hladnoći kontrahira i uspravi dlaku. Za čovjeka to nema učinka u čuvanju topline, ali u gustom krznu životinja ta sposobnost pridonosi čuvanju tjelesne topline. Ako se temperatura tijela snižava, termostat u mozgu podiže temperaturu na višu razinu i pojačava se lučenje hormona štitnjače, time se pojačavaju i sve metaboličke funkcije u tijelu te se u konačnici proizvodi i toplina. Podignuti nivo „termostata“ u mozgu izaziva i drhtanje pri kojem mišićne kontrakcije proizvode toplinu i snažno zagrijavaju tijelo.

Od pregrijavanja tijela za vrijeme boravaka u vrućem ambijentu, kao i za vrijeme napornog fizičkog rada, naš se organizam brani na više načina:

• Smanjuje se lučenje hormona štitnjače, usporavaju se metabolički procesi u tijelu i tako se smanjuje proizvodnja topline.
• Šire se krvne žile u koži da toplu krv iz unutrašnjosti tijela dovedu u taj organ ogromne površine, koji će moćno hladiti tijelo. Pas se hladi dahtanjem s isplaženim jezikom, a čovjek uglavnom preko kože.

Kako koža pomaže u hlađenju?

Toplina tijela se kožom gubi:

• zračenjem – putem infracrvenih zraka,
• izravnim dodirom s nekim hladnijim predmetom,
• strujanjem zraka,
• vjetrom,
• boravkom u vodi (koja apsorbira znatno više topline od zraka),
• isparavanjem s površine kože (čak i ako se osoba ne znoji) i isparavanjem iz pluća te
• znojenjem.

Znojenje je pod kontrolom mozga i simpatičkih živaca te pod kontrolom adrenalina – zato nas i stres može preznojiti i bez pregrijavanja tijela. Znojenje i isparavanje znoja s površine tijela je značajan mehanizam održavanja stabilne tjelesne temperature.

Uz suhi zrak i dostatno zračno strujanje, možemo i nekoliko sati izdržati na 55˚C, no uz zasićenost zraka vlagom od 100%, već na 35˚C tijelo se pregrijava, a kada dosegne temperaturu 40 do 42˚C, vjerojatno će nastati toplinski udar (vrtoglavica, mučnina, povraćanje, delirij, pa i gubitak svijesti ako se temperatura brzo ne snizi).

Kako vrućine djeluju na srce

Pregrijavanje tijela dovodi do znojenja, a znojenjem se gubi dosta tekućine (dehidracija) i elektrolita. Dehidracija i poremećaj razine elektrolita u serumu (osobito kalija i natrija), mogu pokrenuti srčane aritmije, pa i one po život opasne. Prisjetimo se zdravih i mladih sportaša koji su pri velikim fizičkim naporima zbog dehidracije i gubitka elektrolita, uz stres, smrtno stradali (od malignih aritmija).

Sama dehidracija dovodi do pada krvnog tlaka i slabijeg protoka krvi kroz arterije koje dovode hranu i kisik u srčani mišić (koronarne arterije). Ako su te arterije uz to i sužene, što je čest slučaj u srčanih bolesnika, onda i blaga dehidracija može toliko smanjiti protok da bude fatalna. 

Savjeti kojih se treba pridržavati

• Za srčane bolesnike je važno da se u vrijeme visokih ljetnih temperatura drže uvjeta stabilne i ugodne temperature okoliša. Sve što je neophodno trebaju obaviti prije dnevne vrućine ili to odgoditi do zahlađenja. Ne preporučuje se izlaganje suncu u vremenu od 10 do 16 sati.
• Potrebno je uzimati dovoljno tekućine (primjereno dnevnom gubitku), izbjegavati alkoholna pića. Fizičke napore treba prilagoditi mogućnostima.
• Za vrijeme ljetnog kupanja, plivati paralelno s obalom, a ne okomito i daleko od obale. Nakon preboljenog infarkta srčanog mišića, plivanje daleko od obale, do svojih krajnjih mogućnosti, dovodi u pitanje mogućnost povratka na obalu.
• Poželjno je uzimati manje obroke lako probavljive hrane.
• Preporučenu terapiju treba redovito uzimati.
• Treba se kloniti izlaganja velikim temperaturnim razlikama u kratkom vremenu (primjerice, izlazak iz jako rashlađene prostorije ili automobila na užareni asfalt). To je za tijelo temperaturni šok. 

• U slučaju pada krvnog tlaka, što je često u vrućim ljetnim danima (zbog potrebe hlađenja tijela šire se krvne žile kože i odvuku dosta krvi, a centralno je manje ostane, što rezultira padom krvnog tlaka), preporučuje se leći u hladnijem prostoru i podignuti noge iznad razine tijela, kako bi „autotransfuzijom“ mozak dobio dovoljno krvi. Za podizanje krvnog tlaka korisnija je bolje zasoljena juha, nego čaj (iako su oboje uglavnom tekućine). Naime, šećer iz čaja se brzo potroši, a tekućina zatim izmokri, dok sol iz juhe drži tekućinu u cirkulaciji i na duži rok podiže krvni tlak. Dobar učinak na podizanje krvnog tlaka ima i slaniji obrok (primjerice sendvič s pršutom), nakon kojeg slijedi obilnije uzimanje vode.

Ako su vrijednosti krvnog tlaka niske više dana zaredom, treba se posavjetovati sa svojim liječnikom o eventualnoj korekciji doze lijekova za povišen krvni tlak (ako ih uzimate). Nemojte kavom podizati krvni tlak jer ćete s njom pretjerati, a tlak nećete podignuti.

Ni zdravim osobama ne pašu visoke vanjske temperature ili veće temperaturne oscilacije. Stabilna vanjska temperatura, koja je tijelu ugodna, pogoduje dobrom raspoloženju i dobrom radnom elanu.