Što nam govore kalkulatori za procjenu rizika od moždanog udara

Moždani udar je vodeći uzrok invalidnosti i jedan od vodećih uzroka smrtnosti širom svijeta. Stoga prevencija moždanog udara regulacijom čimbenika rizika predstavlja prvorazredni javnozdravstveni prioritet. Na nepromjenjive čimbenike rizika poput dobi, spola, rase ili genetike, ne možemo utjecati. No postoji niz čimbenika rizika, poput nekih bolesti ili loših životnih navika, regulacijom kojih možemo značajno smanjiti rizik od moždanog udara.

Angažman svakog pojedinca izuzetno je važan u svrhu smanjenja osobnog rizika, što predstavlja i optimalnu strategiju prevencije moždanog udara. Princip kalkulatora rizika od moždanog udara odnosi se na procjenu rizika pojedinca za određene kombinacije čimbenika povezanih sa zdravljem i načinom života te predstavlja personalizirani alat za procjenu rizika od moždanog udara za opću populaciju.

Smjerokaz za liječnike

Hrvatska inačica kalkulatora za procjenu rizika od nastupa moždanog udara dostupna je na stranicama Hrvatskog društva za prevenciju moždanog udara. Kategorizirani su slijedeći čimbenici rizika po skupinama: 1. dob, 2. spol, 3. obiteljska anamneza, 4. tjelesna težina, 5. krvni tlak (sistolički), 6. šećerna bolest, 7. kolesterol, 8. fibrilacija atrija, 9. konzumacija alkohola, 10. pušenje, 11. tjelesna aktivnost i 12. ponašanje.

Za svaku skupinu je prema karakteristikama determiniran i stupanj rizika: A – vrlo mali, B – mali, C – granični, D – blago povišen, E – značajan, F – potrebno kontaktirati liječnika. Nakon rezultata kalkulatora, potrebno je javiti se liječniku koji će savjetovati o tome što će biti potrebno poduzeti temeljem procjene rizika pojedine osobe.

Ovisno o rezultatu, liječnik može od osobe zatražiti da promijeni svoje zdravstvene ili životne navike, a u nekim slučajevima savjetovati uzimanje lijekova u smislu smanjenja rizika od moždanog udara.

Promjenama loših životnih navika i liječenjem bolesti koje mogu uzrokovati moždani udar, rizik od moždanog udara možemo značajno smanjiti.

Promijenite prehranu i životne navike

No neovisno o ocjeni rizika, postoje promjene koje se mogu poduzeti u smislu poboljšanja općeg, kardiovaskularnog i cerebrovaskularnog zdravlja. Prvenstveno to uključuje preporuku zdrave i raznovrsne prehrane. Stručnjaci danas preporučuju takozvani mediteranski tip prehrane. Potrebno je ograničiti unos slatkih, masnih i slanih obroka, naročito iz objekata „brze prehrane“. Preporučuje se konzumirati puno voća, povrća i cjelovitih žitarica, u prehranu uključiti razne zdrave izvore proteina – posebno ribu i plodove mora, mahunarke (poput graha i leće), orašaste plodove i sjemenke, nemasnu perad. Unos crvenog mesa trebalo bi ograničiti na jednom do tri puta tjedno, i to nemasnog. U slučaju povišenih lipida u krvi, potrebno je smanjiti unos masnoća.

Preporučuje se i manje soliti hranu te piti uglavnom vodu. Potrebno je prestati pušiti i ne prekomjerno konzumirati alkohol. Zdrav način života znači biti fizički aktivan svaki dan i održavati približno idealnu tjelesnu težinu. Bilo bi korisno sudjelovati u organiziranim programima zdravlja i vježbanja.

Kalkulatori danas svakako predstavljaju korisnu dugoročnu procjenu rizika od nastanka moždanog udara. Ipak, treba imati na umu da su kalkulatori rizika nastupa moždanog udara samo orijentaciona procjena. Svakako je potrebno o rezultatu obavijestiti svog liječnika obiteljske medicine koji može i detaljnije stratificirati rizik, a u obzir uzeti i neke druge rjeđe moguće čimbenike rizika za moždani udar.

Članak sponzoriran od tvrtke Pfizer Croatia d.o.o., Slavonska avenija 6, 10000 Zagreb

Izvori:
Svjetska zdravstvena organizacija – WHO; America Heart / Stroke Association; Hrvatsko društvo za prevenciju moždanog udara; Hrvatsko društvo za moždani udar; UCLA Stoke Center Stroke Risk Calculator; Cleveland Clinic Stroke Risk Calculator; Harvard Health Publishing – Harvard Medical School.