Što nam elektrokardiogram (EKG) govori o našem srcu?

Elektrokardiogram (EKG) je snimak električne aktivnosti srca. Naime, jedna skupina stanica u desnoj pretklijetki ima sposobnost „ubacivanja“ pozitivno nabijenih elektrolita (kalija, natrija, kalcija) u svoje stanice. Time nastane neravnoteža između pozitivno i negativno nabijenih iona, pa kada se stanica prepuni pozitivnim ionima, ona ih sve iz sebe izbaci. Time nastaje električna iskra (struja).

Savršen strujni sustav srca

Ta skupina stanica baca električnu iskru poput svjetionika na moru. To je centar vodič električne aktivnosti srca. Ta struja biva provedena mrežom provodnog sistema najprije u pretklijetke, a zatim u klijetke. Pitat ćete se: kako je to moguće? Zar to nije vlažan medij? Kako tu struja ne pobjegne? A ja ću vas pitati: zar raža u moru nije u vlažnom mediju, pa ipak vas može pecnuti strujom?

U narodu postoji izreka da nam život „visi o koncu“. Konac barem ima kontinuitet, a ovo bacanje iskre je isprekidano i nestabilnije od konca. Kako je to moguće? Tu već dolazimo do svjetonazorskih pitanja na koje ja za sebe imam odgovor, ali vam ga neću sugerirati, ostavljam vam na razmišljanje.

Kada ta struja dotakne srčani mišić (najprije desne i lijeve pretklijetke), mišić se trzne i izbaci krv iz desne i lijeve pretklijetke u desnu i lijevu klijetku. Do dovršetka tog procesa, taj isti impuls iz centra vodiča čeka na početku provodnog sistema klijetki (zar i to nije fenomen?!); kada su pretklijetke ubacile krv u klijetke, krene impuls provodnim sistemom klijetki, njihov se mišić dotaknut strujom trzne te izbaci krv u velike krvne žile (aortu i plućnu arteriju). To se ponavlja sa svakim otkucajem srca. I tako možda70 puta u minuti i tako možda i preko 100 godina.

Što nam govori EKG?

Mi možemo „uhvatiti“ struju iz srca, u elektrokardiografskom aparatu ju pojačati, prenijeti u obliku snimke na milimetarski papir i dobiti elektrokardiogram (EKG).

Taj snimak je nezaobilazni dio svakog internističkog, a osobito kardiološkog pregleda. Snimak nam pokazuje:

• Položaj srca u prsnom košu – je li smješteno pretežno u lijevom prsištu, što je uobičajeno ili postoji dekstrokardija kada je srce okrenuto na desnu stranu.
• Prema električnoj osovini možemo procijeniti habitus bolesnika. Naime, mršavijim osobama srce stoji više vertikalno (visi kao kapljica), a gojaznijim osobama stoji više horizontalno jer salo iz trbuha podiže ošit na koji je srce naslonjeno i postavlja ga u horizontalan položaj. I ne vidjevši bolesnika, na osnovu EKG-a možemo ocijeniti habitus bolesnika.
• Možemo odrediti brzinu provođenja električnog impulsa iz pretklijetki u klijetke (čije produženo provođenje definiramo kao atrio-ventrikularni blok I do III stupnja). U nekim oblicima bloka AV II, a redovito kod III stupnja, bolesniku je zbog nestabilnog ili vrlo sporog ritma ugrožen život. Frekvencija srca tek nešto iznad 30 otkucaja u minuti pri opterećenju, pacijentu ostavlja mozak s nedovoljno krvi i kisika te dovodi do gubitka svijesti, pri čemu on može i umrijeti. U tom slučaju je neophodna ugradnja pacemakera (elektrostimulator srca).
• Možemo ocijeniti postoji li nemogućnost provođenja električnog impulsa kroz desnu ili lijevu granu, u klijetkama. Kada postoji nemogućnost provođenja električnog impulsa iz pretklijetki u klijetke kroz obje grane, vodstvo preuzima centar u jednoj od klijetki (desnoj ili lijevoj), s vrlo sporim pulsom i potrebom za ugradnjom elektrostimulatora srca.
• Elektrokardiogram nam daje uvid u debljinu stijenki srčanog mišića, a zadebljanje se često vidi kod povišenog krvnog tlaka i kod srčanih mana.
• EKG nam otkriva srčane aritmije s porijeklom iz pretklijetki i iz klijetki.

Otkrivanje aritmija i angine pektoris

Holter EKG-a je 24 satno kontinuirano snimanje EKG-a koji nam može pouzdanije otkriti pojavu srčanih aritmija i promjene koje sugeriraju da se radi o angini pektoris.

Može nam sugerirati da se radi o slabijem protoku krvi kroz koronarne arterije koje arterijskom krvlju hrane srčani mišić, kada govorimo o angini pektoris.

Procjena rizika infarkta

Elektrokardiogram sniman za vrijeme opterećenja na ergometru, dragocjena je pretraga u dijagnozi koronarne bolesti koja prethodi infarktu srčanog mišića i čiji nalaz sugerira potrebu invazivne kardiološke obrade (koronarografije).

Aritmije koje nestaju za vrijeme ergometrije sugeriraju da se ne radi o slabijem protoku kroz koronarne arterije, a razlog može biti samo stres ili preveliko konzumiranje kave.   

Potvrda infarkta srca

I konačno, elektrokardiogram nam u većini slučajeva daje jasan znak da se radi o infarktu srčanog mišića, tako da je to pretraga obavezna u algoritmu bolova u prsima te u slučaju neuobičajenog pada krvnog tlaka, kako bi se dokazao ili isključio infarkt srčanog  mišića.

Važno je spomenuti da postoje neki oblici infarkta srčanog mišića koji nemaju elektrokardiografske promjene, ali zato imamo na raspolaganju marker iz krvi (Troponin) koji sa svoje strane pokazuje ili isključuje akutni infarkt srčanog mišića.

Kombinacija elektrokardiograma i Troponina, uz dobro uzetu anamnezu, sigurno potvrđuje ili isključuje akutni infarkt miokarda (srčanog mišića).

Ranije preboljeli infarkt srčanog mišića je vidljiv u elektrokardiogramu u trećine bolesnika. U druge trećine bolesnika vide se rudimentarni znakovi preboljenog infarkta, a kod treće trećine se ti znakovi gube. Zato je važno sačuvati i medicinsku dokumentaciju (otpusno pismo iz bolnice gdje se vidi da je bolesnik liječen od akutnog infarkta srčanog mišića).

I konačno, i uredan nam elektrokardiogram puno govori!