Što možemo očekivati na sistematskom kardiološkom pregledu?

S ciljem prevencije srčanožilnih bolesti, odnosno očuvanja zdravlja, izrazito je važno, dok je osoba još zdrava, otkriti rizične čimbenike koji bi mogli dovesti do pojave bolesti te tako savjetovati kako ih ukloniti. Rizični čimbenici za srce i krvne žile su: debljina koju prati povećana masnoća u krvi (ukupni kolesterol, lipoproteini male gustoće – LDL kolesterol, trigliceridi), tu je i česta pojava šećerne bolesti, potom povišen krvni tlak, pušenje i sjedilački način života.

Rizične čimbenike treba odlučno rješavati

Učinak rizičnih čimbenika na pojavu bolesti se ne zbraja, nego se multiplicira. Na pitanje „kada je vrijeme ukloniti rizične čimbenike za nastanak kardiovaskularnih bolesti“, odgovor glasi – jučer. Puno sam puta bio svjedokom da osoba nikako ne pristaje na prestanak pušenja jer to ne može, no kada doživi infarkt srčanog mišića, tada u strahu od smrti prestaje. Kada mi strastveni pušač kaže da će smanjiti broj cigareta, ja mu kažem da sigurno neće, a na pitanje kako to znam, odgovorim: iz iskustva! Kada odluči da će od sutra pušiti polovicu dosadašnjeg broja cigareta, ja mu kažem da će se stare navike vratiti već sutra ujutro, kad se probudi sretan, presretan, nesretan ili kada ne zna što će s rukama ili kad sjedne na kavu. Tu, uz rijetke iznimke vrijedi pravilo: ili sve ili ništa. Isto je s gojaznošću.

Što obuhvaća sistematski kardiološki pregled?

Poželjno bi bilo prije dvadesete godine učiniti prvi kardiološki pregled.

Uzimanje anamneze

Kardiološki pregled obuhvaća pomno uzetu anamnezu: bolesti koje se u obitelji javljaju, dosadašnje bolesti osobe koja je pristupila sistematskom pregledu, ima li neke tegobe, kako podnosi fizički napor te osjeća li pritom pritiske ili bolove u prsima, diše li otežano i natiču li noge. Tu se, kao pitanja, pojavljuju i: kakav je apetit, je li osoba stabilne tjelesne težine ili jako varira (brz gubitak težine mogu uzrokovati neregulirana šećerna bolest i hipertireoza, odnosno pojačana funkcija štitnjače, kao i maligna bolest), jesu li stolica i mokrenje uredni.

Ispituju se i navike: da li je pušač, ako da, koliko cigareta popuši dnevno, inhalira li, uzima li nešto od opijata, konzumira li alkohol (ako je odgovor pozitivan, postavljaju se pitanja o učestalosti i količini). Kada je u pitanju pivo, koje je deklarirano kao prehrambena namirnica, tu poneki znaju pretjerati, a da službeno ne uzimaju alkohol. Treba pitati i o konzumaciji kave – ako da, koliko šalica dnevno. Naime, veća količina kave zna izazivati „nemir srca“ u obliku poremećaja ritma, što bolesnici osjećaju kao preskakanje srca.

Ako osoba radi, treba saznati kakav posao radi i može li ta okolina utjecati na pojavu kardiovaskularnih bolesti. Uzima li neke lijekove, koje i u kojoj dozi?

Klinički pregled 

Nakon toga slijedi klinički pregled koji obuhvaća:

• Promatranje (inspekciju) – ima li osoba deformitet kralješnice ili prsne kosti, što bi moglo uticati na pojavu srčanih tegoba te jesu li nabrekle vratne vene (što može biti znak opuštanja srca) ili su kolabirane, kako i treba biti. Ističe li se štitnjača na vratu ili koji njen režanj te da li je u ležećem položaju trbuh ispod razine prsnog koša ili je iznad te razine (zbog debljine ili zbog bolesti).
• Palpaciju – popipaju se vlasište, vrat, štitnjača, dlanom položenim na prsni koš sprijeda nastojimo ustanoviti je li srce povećano, popipamo trbuh (da li je bolan, je li povećana jetra ili slezena), popipamo pulsacije u preponama (jesu li obostrano jednake) te popipamo arterijske pulsacije na stopalima.
• Perkusijom (to je ono kad liječnik nad plućima tuče prstom po prstu) ustanovimo kakva je plućna prozračnost te ima li vode u prsnoj šupljini (kao kod popuštanja srca kao pumpe).
• Auskultacijom pomoću stetoskopa, tražimo eventualni šum na vratu (zbog suženja arterije) ili nad štitnom žlijezdom (kakav se čuje kod pojačane funkcije štitnjače), te, na leđima, šum disanja. S prednje strane prsnog koša slušamo srčane tonove i eventualne šumove na srcu koji su najčešće znak bolesti srčanih zalistaka te poslušamo je li u preponama prisutan šum koji ukazuje na suženje arterija.

Elektrokardiogram (EKG)

Nakon toga slijedi snimanje EKG-a (elektrokardiograma). On nam daje uvid u električnu aktivnost srca, primjerice, je li centar vodič u desnoj pretklijetki kako treba biti te kakva je provodljivost kroz provodni sistem („kablove“) iz pretklijetki u klijetke. Tu se ponekad mogu otkriti ekstrasistole (kada električni impuls ne nastaje u centru vodiču, nego na drugom mjestu, što osoba osjeća kao „preskakanje srca“) te je li prisutan akutni ili preboljeli infarkt srčanog mišića.

Ultrazvuk srca

Kardiološki sistematski pregled svakako obuhvaća i ultrazvuk srca, gdje se jasno vide sve srčane strukture, dimenzije srčanih šupljina, širina početnog dijela aorte, debljina srčanog mišića, pod kakvim tlakom krv izbacuje lijeva i desna klijetka te u kojoj količini te vide li se neke nepoželjne tvorevine u srcu ili izljev tekućine u perikardijalnu šupljinu (oko srca).

Ostale pretrage

Ako postoji razlog za to, primjerice, ako osoba navodi tegobe u prsima pri fizičkom naporu, a obavezno kod sportaša ili kod onih koji žele krenuti u ozbiljniju rekreativnu aktivnost, treba učiniti ergometriju (test opterećenjem). Tu se dobiju važni podaci o mogućnosti opterećenja osobe. Za osobe koje nisu sportaši, postoje ograničenja u opterećenju s obzirom na godine. Vrhunski sportaši to ograničenje nemaju.

Ako se nađe bilo kakav poremećaj ritma, treba učiniti 24-satno kontinuirano snimanje električne aktivnosti srca (Holter EKG-a).

Ako se nađe povećan ili graničan krvni tlak, ponekad je potrebno učiniti i kontinuirano 24-satno mjerenje krvnog tlaka (Holter krvnog tlaka).

Ako arterijske pulsacije na nogama nisu dobre, potrebno je učiniti i doppler arterija nogu.   

Pretrage krvi

Navedenim pretragama obuhvatili smo srce i krvne žile. No potrebno je učiniti i pretrage krvi. Anemija, primjerice, može uzrokovati značajan porast frekvencije srca, a povećani hormoni štitnjače i značajne aritmije, pa i vrlo ozbiljnu aritmiju (fibrilaciju atrija).

Potrebno je učiniti kompletnu krvnu sliku: urin, željezo u krvi, GUK (glukozu u krvi), urate, ureu, kreatinin, kao pokazatelje funkcije bubrega, bilirubin, alkalnu fosfatazu, AST, ALT, GGT, što pokazuje funkciju jetre te masnoće – kolesterol, HDL, LDL, trigliceride, što može imati značajnu ulogu u bolestima koronarnih arterija (koje srcu donose kisik i hranjive tvari), kao i u bolestima perifernih arterija (osobito mozga i nogu). TSH i fT4 pokazuju pak funkciju štitnjače. 

Koliko često na sistematski kardiološki pregled?

Sistematski kardiološki pregled bi, ovisno o nalazima i intenzitetu fizičkog napora, trebalo učiniti jednom godišnje ili jedanput u dvije godine. I, konačno – svake godine napravimo tehnički pregled svom automobilu, a sebi? Zar je on vrjedniji od nas?