Infektivni endokarditis: uzroci, simptomi i liječenje

Infektivni endokarditis (IE) težak je oblik bolesti srčanih zalistaka koji, unatoč značajnom napretku u dijagnostici i terapijskim mogućnostima, još uvijek ima lošu prognozu i visoku smrtnost. IE je rijetka bolest s incidencijom u rasponu od 3 do 10 oboljelih na 100.000 ljudi godišnje.

Nekada je ta bolest zahvaćala mlađe odrasle osobe s dobro definiranom (uglavnom reumatskom) bolesti srčanih zalistaka, a sada zahvaća osobe starije životne dobi. Pojavili su se, naime, novi predisponirajući čimbenici – umjetni srčani zalisci, degenerativna skleroza zalistaka, intravenska ovisnost, bolesnici na hemodijalizi i bolesnici koji se podvrgavaju različitim invazivnim dijagnostičkim ili terapijskim postupcima.

Optimalno zbrinjavanje infektivnog endokarditisa zahtijeva multidisciplinaran pristup koji uključuje kardiologa, specijalista infektivnih bolesti, a često i specijaliste drugih djelatnosti, kao i rano uključivanje kardiokirurga.

Uzroci

Osnovni uvjet za razvoj endokarditisa je prisustvo bakterija u krvi te njihovo prianjanje na srčane zaliske.

Premda se bakterije normalno ne nalaze u krvi, ipak, povreda kože, čišćenje usne šupljine ili desni (pa čak i povrede nastale od normalnih aktivnosti kao što je pranje zubi) mogu omogućiti malom broju bakterija da prodru u krvotok.

Određeni stomatološki, kirurški i drugi medicinski zahvati mogu također omogućiti ulazak bakterija u krvotok. To se može dogoditi, na primjer, prilikom postavljanja intravenskih katetera radi nadoknade tekućine, prehrane ili davanja lijekova, pri citoskopiji (postavljanje savitljive cijevi preko koje se promatra mokraćni mjehur) te kolonoskopiji (postavljanje savitljive cijevi preko koje se promatra sluznica debelog crijeva).

Kod ljudi koji imaju zdrave srčane zaliske takve pretrage ne mogu učiniti štetu. Nasuprot tome, na već oštećenim zaliscima mogu se zaustaviti bakterije, koje se ugnijezde u endokard i počnu se razmnožavati.

Simptomi

Razlikujemo akutni i subakutni bakterijski endokarditis.

Akutni bakterijski endokarditis počinje naglo i brzo se razvija pa se zato često još naziva i septički endokarditis. U pravilu je uzrokovan jače virulentnim (sposobnost mikroorganizma da uzrokuje bolest) uzročnikom i javlja se na do tada zdravim zaliscima. Najčešći uzročnik je Staphylococcus aureus.

Započinje naglo visokom vrućicom (39°C do 40°C), zimicama, tresavicama, ubrzanim radom srca (tahikardija), boli u prsima te brzim i velikim oštećenjem srčanih zalistaka. Otkinuti i u krvni optok ubačeni embolusi mogu dospjeti do drugih područja i izazvati infekciju.

Subakutni bakterijski endokarditis ima spor početak i duže se razvija. Obično je uzrokovan manje virulentnim uzročnikom i to na prethodno oštećenim zaliscima. Najčešći uzročnici su: Streptococcus viridans, Enterococcus faecalis, Staphylococcus epidermidis.

Simptomi su: brzo zamaranje, umjereno povišena temperatura tijela (37°C do 38°C), gubitak na težini, znojenje i smanjenje broja crvenih krvnih zrnaca (anemija). Liječnik može posumnjati na endokarditis u bolesnika s povišenom tjelesnom temperaturom kod kojeg nije nađeno izvorište infekcije, a čuje se novonastali srčani šum ili je došlo do promjene kvalitete od ranije postojećeg srčanog šuma. Liječnik također može kod bolesnika naći uvećanu slezenu (splenomegalija). Na koži se mogu naći vrlo mala točkasta krvarenja, a slične promjene se mogu naći i u bjeloočnicama i ispod nokata. Ta su krvarenja posljedice embolija izazvanih sitnim embolusima, koji su zapravo otrgnuti djelići vegetacija (nakupine bakterija i ugrušaka) sa srčanih valvula.

Liječenje

Ljudima koji imaju prirođene srčane defekte ili nenormalnosti srčanih zalistaka potrebne su preventivne mjere (davanje antibiotika) prije stomatoloških ili kirurških zahvata. Liječnik treba znati ima li pacijent nekakav poremećaj sa srčanim zaliscima od prije te u kojem slučaju dati, a u kojem ne posegnuti za antibiotikom.

Terapija IE počiva na kombinaciji produljene antimikrobne terapije i, kod otprilike polovice pacijenata, kirurškom odstranjenju inficiranih tkiva. Produljena terapija kombinacijom baktericidnih lijekova temelj je liječenja infektivnog endokarditisa. Antibiotsko liječenje endokarditisa umjetnih zalistaka treba trajati duže (barem šest tjedana) od liječenja endokarditisa prirodnih zalistaka (dva do šest tjedana).