Srce i kava: pozitivni i negativni učinci kofeina

Općenito se vjeruje da kofein može povećati psihički i fizički kapacitet čovjeka. Kofein, koji se nalazi u kavi, povećava ekscitabilnost (podražljivost) živčanih završetaka, najvjerojatnije tako što smanjuje njihov prag podražljivosti.

Vjeruje se da kofein može povećati sportska postignuća. U jednom pokusu maratonac je poboljšao svoje vrijeme trčanja za 7% uzimajući umjerenu dozu kofeina sadržanu u jednoj do tri šalice kave. Drugi slični pokusi nisu pokazali bilo kakvu prednost uzimanja kofeina, pa njegova učinkovitost u tom pogledu ostaje upitna.

Utjecaj na frekvenciju srca

Uzimanje kofeina, preko ranije opisanog povećanja podražljivosti živčanih završetaka, može povećavati srčanu frekvenciju (broj otkucaja srca u minuti), a može uzrokovati i pojavu ekstrasistola, bilo ventrikularnih (s porijeklom iz jedne od klijetki) ili supraventrikularnih (nastalih u pretklijetkama).

Ekstrasistole su izvanredni otkucaji srca, mimo redovitog srčanog ritma. Naime, srce ne kuca (ritmično se stežući, kontrahirajući se da izbaci krv) zato što hoće, nego zato što mora. I to ne našom voljom. Kada bi to bilo pod utjecajem naše volje, za vrijeme spavanja bi srce stalo i život bi se ugasio.

Pod dirigentskom palicom „centra vodiča“

Postavlja se pitanje što to srce tjera da i tijekom 100 godina neprestano radi? U zdravom srcu se u desnoj pretklijetki nalazi „centar vodič“ koji diktira električnu aktivnost srca, iza koje slijedi i mehanička aktivnost (kontrakcija mišića i izbačaj krvi). To je skupina stanica čije membrane imaju posebnu propustljivost za pozitivno nabijene ione natrija, kalcija i kalija. Kada se „prepune“ tim pozitivno nabijenim ionima, stanice ih izbacuju iz sebe i tako nastaje električna iskra. To funkcionira tako cijeli život, poput svjetionika na moru. Taj električni impuls se preko živčanih niti provedenih po cijelom srcu (poput kablova), najprije proširi po pretklijetkama, a kada dotakne mišić pretklijetki, on se stegne (kontrahira) i pretklijetke ubace krv u klijetke.

Zanimljivo je spomenuti da električni impuls u istom trenutku dotakne svaki djelić mišića pretklijetke (bio on bliže ili dalje od centra vodiča). Kada bi impuls u različito vrijeme stizao do pojedinih dijelova mišića lijeve i desne pretklijetke, ne bi bilo istovremene kontrakcije mišića pretklijetki, pa ni pravog ubacivanja krvi u klijetke. I još jedna zanimljivost – kroz vrijeme potrebno da pretklijetke obave svoju zadaću, onaj isti električni impuls se sporo širi prema mišiću lijeve i desne klijetke, tako da se tek nakon pretklijetki, kontrahiraju klijetke i izbace krv u velike krvne žile (plućnu arteriju i aortu). I do svakog dijela mišića klijetki električni impuls dođe istovremeno, tako da je i njihova kontrakcija istovremena.

Svaki dio provodnog sistema („kablovi“) ima sposobnost stvaranja električnih impulsa, kao i centar vodič. Postavlja se pitanje kako to da ne nastane kaos u kojem bi sa svakog dijela srca „sijevali“ električni impulsi? To je riješeno tako da centar vodič ima najbržu frekvenciju; dok se svi ostali centri pripremaju baciti električnu iskru, kroz njih proleti impuls iz centra vodiča i sve ih poništi. Ta se „igra“ odvija cijeloga života. I kad netko kaže da nam „život visi o koncu“, ja kažem da je ovo tanje i od konca jer konac barem ima kontinuitet, a ovo je isprekidano i u isto vrijeme kontinuirano. Vrijedno divljenja! Daljnje razlaganje bi nas dovelo do svjetonazorskog pitanja, što vama ostavljam za razmišljanje. 

Preskakanje srca

Ipak, u trenucima intoksikacije nikotinom, kofeinom, alkoholom ili pak pod jakim stresom i velikom količinom adrenalina i krvi, probije se pokoji električni impuls iz pretklijetke ili iz klijetke i uzrokuje neočekivanu kontrakciju srčanog mišića (ekstrasistolu). Ekstrasistole mogu poticati iz pretklijetki ili iz klijetki, a prepoznajemo ih po različitom obliku. Osobe koje ih imaju, obično ih osjete i opisuju kao „preskakanje srca“. Mogu ih primijetiti i na ekranima digitalnih tlakomjera.

Liječnici ih primijete palpirajući (pipajući) puls, čuju ih stetoskopom, vide na ultrazvuku, zapišu na EKG-u (elektrokardiogramu), a detaljan uvid u njihovo 24 satno pojavljivanje pruža holter EKG-a (24-satno kontinuirano snimanje EKG-a).

Kofein može ubrzavati srčanu frekvenciju, mimo potrebe organizma, pa i povećati ekscitabilnost srca i, kako je spomenuto, može uzrokovati pojavu ekstrasistola.

Kava djeluje i kao stimulans na lučenje solne kiseline u želucu, pa njeno pretjerano konzumiranje može dovesti do nelagode i boli u području želuca.

Umjerenost je najvažnija

Dakle, uzimanje kave u razumnim količinama, kako bi u latinskom jeziku rekli cum grano salis, (doslovno prevedeno sa zrnom soli, odnosno pametno), dakle s mjerom, što podrazumijeva jednu do dvije šalice dnevno, potiče druženje, poboljšava raspoloženje i kvalitetu života. Svako pretjerivanje vodi nelagodi, bilo od strane probavnog sustava ili od strane srca.

Kofein, doduše, pridonosi laganom povećanju krvnog tlaka, no pogrešno je niski krvni tlak podizati isključivo kavom, jer će prije nastati nuspojave od kave, nego što će se normalizirati krvni tlak. Puno je učinkovitije uzeti neku bolje zasoljenu hranu i to dobro zaliti vodom.