Srčani blokovi: „kratki spoj“ u električnom sustavu srca
Naše srce, mogli bismo tako reći, radi „na struju“. Dođe li do kvara u tom složenom, sofisticiranom sustavu, nastaju srčani blokovi
Srce se ne kontrahira (ne steže) zato što hoće, nego zato što mora. To je reakcija srčanog mišića na električni impuls (električnu struju) koja ga dotakne. Kada, dakle, električni impuls dotakne srčani mišić, on se stegne. Smanje se promjeri srčanih šupljina, desnog i lijevog atrija (desne i lijeve pretklijetke) te desnog i lijevog ventrikula (desne i lijeve klijetke). Iz pretklijetki se ubaci krv u klijetke, odnosno iz klijetki u velike krvne žile.
Odakle struja u srcu?
Zapitat ćete se: odakle struja u srcu? Kako u tom vlažnom mediju ne „pobjegne“? A ja ću vas na to zapitati: nije li i raža u moru u vlažnom okruženju, pa ipak vas može „pecnuti“ strujom? Kad bismo nastavili o tome raspravljati, bilo bi to svjetonazorsko pitanje. No to su činjenice i kao takve ih prihvatimo.
U srcu, u desnoj pretklijetki, jedna skupina stanica ima sposobnost stvaranja električnog impulsa (električne struje). Ta skupina stanica – nazvana još i centar vodič – poput svjetionika na morskoj hridi, u pravilnim vremenskim razmacima izbacuje električnu iskru (onoliko puta koliki nam je puls). Ta električna iskra se dalje širi provodnim sistemom srca koji je, „poput guste mreže kablova“. U istom trenutku se dovodi do srčanog mišića desnog i lijevog atrija (desne i lijeve pretklijetke).
Ovdje je važno naglasiti da električni impuls istovremeno stiže do svakog djelića mišića pretklijetki. Uslijediti će sinkrona kontrakcija mišića pretklijetki te izbacivanje krvi u desnu, odnosno lijevu klijetku. Za vrijeme kontrakcije pretklijetki električni impuls sporo putuje iz desne pretklijetke prema klijetkama te klijetke „čekaju“ da pretklijetke u njih ubace krv. Kada bi se u isto vrijeme kontrahirale i pretklijetke i klijetke to ne bi bilo moguće zbog debljine i jačine mišića klijetki u odnosu na tanje mišiće pretklijetki.
Kako sustav radi?
Nakon što su pretklijetke „odradile svoj zadatak“, električni impuls iz „snopa kablova“ na bazi klijetki (gdje je sporo putovao), naglo „proleti“ kroz desnu i kroz lijevu granu tog snopa, pa preko guste mreže ogranaka istovremeno dotakne svaki dio mišića desne i lijeve klijetke. Desna grana dovodi električni impuls mišiću desne klijetke, a lijeva grana mišiću lijeve klijetke. Mi još uvijek govorimo o onom istom impulsu koji je na početku ovog izlaganja nastao u desnoj pretklijetki. Dotaknuvši mišić klijetki, električni impuls izazove sinkronu kontrakciju obiju klijetki koje krv izbace u velike krvne žile. Desna u plućnu arteriju gdje će u plućima predati na izdah ugljični dioksid, a udahom primiti kisik, a lijeva klijetka, pošto je preko lijeve pretklijetke iz pluća primila krv bogatu kisikom, tu krv izbaci u aortu za opskrbu cijelog tijela.
I tako, pod kontrolom centra vodiča, podražen električnim impulsom, srčani mišić radi (ponekad „bez servisa“) i po 100 godina. Bolesti kao što su upale, ateroskleroza (s infarktom srčanog mišića), kao i druge bolesti, mogu zahvatiti i centar vodič i provodni sustav srca. Tako mogu ugroziti njegov dosadašnji besprijekorni rad. Svi oblici blokova dijagnosticiraju se pomoći EKG-a (elektrokardiograma).
Bolest centra vodiča
U slučaju bolesti centra vodiča, što se također dijagnosticira EKG-om, vodeću ulogu preuzima neki dio provodnog sistema u jednoj od pretklijetki ili, rjeđe, u jednoj od klijetki. Ako vodeću ulogu preuzima centar u pretklijetki, frekvencija srca (broj otkucaja u minuti) se ne mora bitno promijeniti. Ako pak ulogu centra vodiča preuzima neki od mnogobrojnih potencijalnih centara u klijetki, tada je frekvencija srca znatno sporija (o čemu će kasnije biti riječ). U tom slučaju, ponekad je potrebna ugradnja elektrostimulatora srca („pacemaker“).
AV blok I stupnja
Usporenje provođenja električnog impulsa iz desne pretklijetke u klijetke (duže od normalnog!) nazivamo atrioventrikularni blok prvog stupnja (AV blok I stupnja).
Viđamo ga kod upalnih i degenerativnih bolesti srca (kod starijih osoba). Gotovo se redovito javlja kod Reumatske groznice (imunološka reakcija na preboljelu streptokoknu anginu), česte bolesti prije penicilinske ere, koja je ostavljala kronična oštećenja srčanih zalistaka. Dijagnosticira se EKG-om.
Sam AV blok I st. ne zahtijeva posebnu terapiju, nego se terapija provodi u sklopu drugih pratećih bolesti.
AV blok II stupnja
AV blok II stupnja, javlja se kod upalnih i degenerativnih bolesti srca, koronarne bolesti. Također se dijagnosticira EKG-om. Susrećemo ga u dva oblika:
- u jednom obliku provođenje električnog impulsa iz desne pretklijetke na klijetke postaje od otkucaja do otkucaja sve duže, da bi na trećem, četvrtom ili petom otkucaju to prenošenje bilo blokirano i opet tako ispočetka.
- u drugom obliku nema produžetka provođenja impulsa, nego se prenese svaki drugi, treći ili četvrti impuls. Ostali ostaju blokirani (ne prenesu se uopće). Ovaj oblik je po život puno opasniji i često zahtijeva ugradnju elektrostimulatora.
AV blok III stupnja
U slučaju AV bloka III stupnja, poznatog i kao totalni AV blok ili atrioventrikularna disocijacija, atriji rade svojom frekvencijom (primjerice 75/min), a ventrikuli svojom (recimo 30/min). Pretklijetke imaju svoj centar vodič, a u jednoj od klijetki je neki od dijelova provodnog sistema preuzeo ulogu centra vodiča, no njegova frekvencija je vrlo niska. Naravno da uz 30 otkucaja srca osoba ne može podnijeti nikakav napor. Primjerice, krene stubištem na višu etažu stana i izgubi svijest (uz tako malu frekvenciju srca mozak ne dobiva dovoljno krvi), da bi joj se nakon gubitka svijesti i pada svijest opet vratila. Ovaj oblik srčanog bloka je po život opasan i zahtijeva hitnu ugradnji elektrostimulatora.
Povišeni krvni tlak: odgovori stručnjaka na 16 najčešćih pitanja
Hipertenzija, tj. povišeni krvni tlak, naziva se i „tihim ubojicom“. Bolest može dugo biti bez simptoma, dok se ne...
SAZNAJTE VIŠEBlok desne ili lijeve grane
Zbog upalnih, češće degenerativnih promjena, koronarne bolesti (angina pektoris ili infarkt srčanog mišića) jedna od grana provodnog sistema (desna ili lijeva) koje daju električni impuls mišiću desne ili lijeve klijetke, može prestati provoditi impulse. Tada govorimo o bloku desne ili lijeve grane. Ako se uz blok jedne grane javi i blok druge grane, električni efekt na klijetke je isti kao i kod totalnog AV bloka. U tom slučaju je i liječenje isto.
- Blok desne grane se viđa češće nego lijeve grane, čak i kod mladih osoba, pa je ranije bio poznat i kod vrhunskih sportaša. Danas su kriteriji za vrhunski sport rigorozniji. Podrazumijeva strukturno zdravo srce, a terapija nije potrebna.
- Blok lijeve grane uvijek asocira na starije, strukturno primijenjeno srce, a terapija se provodi u sklopu osnovne bolesti (povišenog krvnog tlaka, šećerne bolesti, stanja poslije infarkta srčanog mišića, popuštanja srca kao pumpe.