Srce i krvne žile - 1. lipnja 2022.
AUTOR ČLANKA - Mr. sc. Ante Petrušić, dr. med., spec. internist, kardiolog, endokrinolog i dijabetolog

Spriječite opasne promjene na krvnim žilama

Štetne životne navike i tegobe poput povećanja masnoća u krvi, visokog tlaka i šećerne bolesti, dovode do po život opasnih promjena na krvnim žilama. Bolje je spriječiti, nego liječiti, kaže dobro nam poznata poslovica

opasne promjene na krvnim zilama

Nakon odrastanja osobe, s vremenom se i u srcu i u krvnim žilama počinju događati promjene. Nekoliko je rizičnih čimbenika koji su odgovorni za to. To su: povećane masnoće u krvi, povišen krvni tlak, pušenje, šećerna bolest, pretilost, sjedilački način života, stresan život.

Štetno djelovanje kolesterola i povišenog tlaka

Vodeću ulogu u tome ima povećana razina kolesterola u krvi, a posebno njegova frakcija male gustoće (LDL – prema engleskom Low Density Lipoproteins). Njihovo taloženje u stijenci krvne žile izaziva upalnu reakciju. U toj upalnoj reakciji sudjeluju stanice stijenke krvne žile, osobito stanice unutrašnjeg sloja krvne žile (endotelne stanice), leukociti (osobito limfociti i monociti) te trombociti, krvne pločice koje inače imaju važnu ulogu u zgrušavanju krvi.

Zdravije srce i krvne žile: Kontrola masnoća u krvi ključna je za zdravlje

Kako je riječ o upali, moglo bi se u prvi mah pomisliti i na antibiotsko liječenje tog procesa, no nije riječ o bakterijskoj upali i primjena antibiotika tu nije učinkovita. Promjene arterije započinju iznutra. Visoka razina kolesterola, a osobito njegova LDL frakcija, toksično djeluje na endotelne stanice, oštećuje ih. 

Povišen krvni tlak ih dodatno oštećuje svojim udarima i vrtlozima. To je osobito izraženo na početku koronarnih arterija (desna i lijeva koronarna arterija iz aorte, najveće arterije u tijelu, dovode arterijski krv bogatu kisikom i hranjivim tvarima do srčanog mišića). Isti vrtlozi krvi se događaju i na račvištima karotidnih arterija koje arterijsku krv dovode iz aorte u glavu (u mozak, kao i u strukture izvan lubanje), te u bubrežnim arterijama koje dovode krv iz trbušnog dijela aorte u bubrege.

Stvaranje aterosklerotskog plaka

Povišenu razinu kolesterola imaju osobe koje ga dosta unose hranom, sjedilačkim načinom života (uz skromnu fizičku aktivnost) ga ne potroše, uz to su često i pretile. Manji je broj onih koji imaju takozvanu familijarnu (nasljednu) hiperkolesterolemiju. I stresan način života s visokom razinom adrenalina u krvi, dovodi do dugotrajnog spazma (grča) arterija, što im također oštećuje endotel. 

Oštećenje stanica unutrašnjeg sloja arterije dovodi do jačeg nakupljanja kolesterola u stijenci arterije. To je aterosklerotski plak koji je u početku u sredini tekući, pokriven takozvanom kapom od vezivnog tkiva i malo stanica. Aterosklerotski plak se izbočuje u lumen krvne žile i sužava je, te smanjuje protok krvi. Ošteti li se kapa ateroma, primjerice visokim krvnim tlakom, iz sredine ateroma iscuri tekući ili želatinozni sadržaj koji djeluje na trombocite tako da se ubrzo stvori ugrušak koji potpuno začepi krvnu žilu i prekine protok krvi kroz nju.

Kako dolazi do kalcifikacije?

Pojavom aterosklerotskog plaka, krvna žila gubi svoj elasticitet i više ne može fino amortizirati pulsni val. S vremenom se u aterosklerotski plak odlaže kalcij i dolazi do prave kalcifikacije krvne žile.

Ona često bude tako kalcificirana da se teško prođe „uvodnicom“, žicom kojom se prolazi kroz suženje prije njenog proširenja balon kateterom da bi se postavio stent (potporanj).

Promjene na koronarnim arterijama (angina pektoris i infarkt srčanog mišića) vodeće su komplikacije ateroskleroze.       

Šećerna bolest i ateroskleroza

Osobe s nereguliranom šećernom bolešću, imaju veliku sklonost nastanku ateroskleroze i komplikacijama na velikim krvnim žilama srca, s posljedičnom anginom pektoris i infarktom srčanog mišića. Aterosklerotske promjena na arterijama glave i vrata imaju za posljedicu moždani udar, a aterosklerotske promjene na arterijama nogu mogu dovesti do pojave gangrene i amputacija nogu.

Što se pak tiče promjena na malim krvnim žilama u osoba s nereguliranom šećernom bolešću, tu su promjene na retini oka (očnoj pozadini) s posljedičnom sljepoćom i na arterijama bubrega s posljedičnim zatajenjem bubrega i potrebom za dijalizom.

S obzirom na to da su listići srčanih zalistaka fine, tanke strukture, prekrivene stanicama kao i unutrašnja stijenka krvne žile, a izloženi su istim rizičnim čimbenicima koji su ranije spomenuti uz naglasak jače turbulencije krvi na njima, to imaju još veći rizik za aterosklerotske promjene i kalcifikacije. 

Pravila prevencije

Kako, dakle, prevenirati nastanak ateroskleroze i kalcifikacija na srčanim zaliscima i krvnim žilama? Poznata je izreka da je bolje spriječiti nego liječiti, pa zaslužuje da joj posvetimo pažnju:

  • Prehranom koja je kalorijski primjerena potrošnji i redovitom tjelesnom aktivnošću, zadržati tjelesnu težinu primjerenu visini osobe.
  • Pripaziti na unos kolesterola i životinjskih masti.
  • Ne pušiti.
  • U slučaju povećanja krvnog tlaka, regulirati ga.
  • Za osobe sa šećernom bolešću je od presudne važnosti dobra regulacija glukoze u krvi i to trajno.
  • Izbjegavati stresan način života.

Liječenje

  • Povećane masnoće u krvi:  Ako je unatoč higijensko dijetetskim mjerama, normalnoj tjelesnoj težini i fizičkoj aktivnosti povišena vrijednost ukupnog kolesterola, a osobito LDL kolesterola ili pak triglicerida, neophodna je primjena hipolipemičnih medikamenata (lijekova za normalizaciju kolesterola). Treba naglasiti da postoji i familijarna, nasljedna, hiperkolesterolemija i hipertrigliceridemija, pa u tim slučajevima treba u mladosti započeti i trajno uzimati medikamente.
  • Povišen krvni tlak: Liječi se prvenstveno higijensko dijetetskim mjerama (normalizacijom tjelesne težine, tjelesnom aktivnošću, redukcijom soli u hrani na dva do tri grama dnevno). Ako time ne postignemo normalizaciju krvnog tlaka, potrebno je posegnuti za antihipertenzivima, lijekovima za normalizaciju krvnog tlaka.
  • Osobe sa šećernom bolešću trebaju tijekom cijelog života održavati dobru regulaciju glukoze u krvi (dijabetičkom prehranom, tjelesnom aktivnošću te, ovisno o tipu bolesti, oralnim medikamentima ili primjenom inzulina u injekcijama). S obzirom na to da povišen krvni tlak i poremećaj metabolizma lipida često prate šećernu bolest, treba ih na primjeren način liječiti.
kardiovaskularne bolesti

Podaci pozivaju na oprez: kardiovaskularne bolesti i dalje vodeći uzrok smrtnosti u Hrvatskoj

Uoči Svjetskog dana srca, 29. rujna, Zaklada „Hrvatska kuća srca“ i HZJZ objavili su najnovije podatke i pozvali građane...

SAZNAJTE VIŠE

Nije na odmet još jednom naglasiti da su posljedice ateroskleroze jako ozbiljne i po život opasne.  Kao što je već spomenuto, vodeća je koronarna bolest s anginom pektoris i infarktom srčanog mišića. Na drugom mjestu je moždani udar, a na trećem suženje arterija u nogama s gangrenom i amputacijama nogu. Sužena ili kalcificirana koronarna arterija se liječi dilatacijom balon kateterom i postavljanjem stenta (potpornja) na mjestu suženja, što arteriju ponovno čini prohodnom. Isti zahvat se radi i na arterijama nogu te glave i vrata. Ako na srcu ili na nogama to nije moguće učiniti, kirurškim putem se ugrađuju premosnice (bypass).

Kalcificirani, rigidni i slabo pokretni srčani zalisci se najčešće zamjenjuju zaliscima od sintetskog materijala (imaju dulji vijek trajanja ali zahtijevaju antikoagulantnu terapiju, sredstvo protiv zgrušavanja krvi) ili s biološkim zaliskom, najčešće od divlje svinje, koji ima kraći vijek u odnosu na onaj od sintetskog materijala, ali ne zahtijeva antikoagulantnu terapiju. 

Skenirajte QR kod i preuzmite ADIVA mobilnu aplikaciju:

adiva app qr code

Aplikaciju možete preuzeti i na:

ADIVA_app_app_store_button ADIVA_app_google_play_button