Simptomi zbog kojih svakako morate provjeriti zdravlje srca

Već sama sumnja da bi smetnje mogle potjecati od nekog srčanog poremećaja, navodi osobu da čim prije potraži liječnika, prvenstveno kardiologa. Niti jedan organ u tijelu ne natjera ljude tako brzo na pregled, kao sumnja na srčane tegobe. I to je s razlogom, jer je dovoljno samo pet minuta srčanog zastoja da se život ugasi.

Pa koji su to momenti koji će nas dovesti kardiologu?

Bol u prsima

Svakako je to bol u prsima, bilo da se javlja pri mirovanju ili pri fizičkom opterećenju. Ako se javlja samo pri fizičkom naporu i prestaje brzo nakon prestanka opterećenja, najvjerojatnije je riječ o angini pektoris. Anginu pektoris uzrokuje suženje jedne od dvije koronarne arterije ili pak obje, pa i više njihovih grana.

Koronarne arterije dovode krvlju kisik i hranjive tvari srčanom mišiću. Suženje arterija nastaje zbog aterosklerotskih plakova koje uzrokuju rizični čimbenici: debljina, sjedilački način života, povišen krvni tlak, šećerna bolest, povećane masnoće u krvi i stresan način života.

Javi li se bol u prsima na širem području iza prsne kosti (što bolesnik pokazuje cijelim dlanom), sa širenjem u lijevu ili obje ruke, u vrat i u donju vilicu, s osjećajem nemoći, uz oblivenost hladnim znojem, a što traje duže od 15 minuta, sumnja se na infarkt srčanog mišića. Važno je naglasiti da i jak spazam (grč) zdrave koronarne arterije može izazvati iste simptome, primjerice, u slučaju jakog stresa.

„Preskakanje“ srca

I sam osjećaj preskakanja srca koji bolesnici osjete ili vide pri mjerenju krvnog tlaka, znaju izazvati uznemirenost. Uzrokuju ih izvanredni otkucaji (mimo normalnog srčanog ritma) koje nazivamo ekstrasistole. 

One će potaknuti bolesnika da se javi kardiologu gdje će se pregledom, odnosno EKG-om (elektrokardiogramom) identificirati. Po njihovom obliku prepoznajemo jesu li porijeklom iz pretklijetki ili iz klijetki, jesu li pojedinačne, po dvije u paru ili više njih u salvama, jesu li istog oblika što znači da nastaju na istom mjestu u srcu (unifokalne) ili su iz više fokusa (multifokalne).

Svaki od nabrojenih oblika ekstrasistola ima određeno značenje u dijagnostici srčanih bolesti. To se, uz pregled i EKG, najbolje prikaže u 24 satnom kontinuiranom snimanju EKG-a (holter EKG).

Ubrzan rad srca

Ako bolesnik ima osjećaj ubrzanog rada srca ili to ustanovi mjerenjem pulsa ili očita na tlakomjeru frekvenciju veću od 100/min u mirovanju, riječ je o tahikardiji i potrebno je javiti se kardiologu. Normalan raspon pulsa u odrasla čovjeka u mirovanju je 60 do 100 otkucaja u minuti. U djece je puls brži nego u odraslih.

• Svako febrilno stanje će ubrzati puls za 18 otkucaja pri svakom stupnju povišenja tjelesne temperature, no to nije razlog za kardiološki pregled, već za pregled obiteljskog liječnika ili specijalista infektologa.
• Tahikardiju veću od 100/min, pa sve do 160 ili 220/min, viđamo ponekad i kod mladih ljudi. Najčešće je riječ o prirođenoj anomaliji provodnog sustava srca, što je svakako razlog da te osobe potraže pomoć kardiologa. U tom slučaju je potrebno elektrofiziološko ispitivanje kateterom i zahvat kako bi se izbjegle mogućnosti ponavljanja tih tahikardija.
• Tahikardiju viđamo i u slučaju pojačane funkcije štitnjače (hipertireoze), no tada je potrebno potražiti pomoć endokrinologa.
• Tahikardija kod starijih ljudi je znak bolesti srca, osim ako nije u pitanju neka infektivna bolest s povišenom temperaturom ili hipertireoza.

Nepravilan srčani ritam

Ako se pak radi o ubrzanom i nepravilnom srčanom ritmu (fibrilacija atrija) koji se, osim u slučaju hipertireoze, može pojaviti i zbog slabosti srca, potrebno je potražiti pomoć kardiologa.

To je potrebno učiniti čim prije jer treba u kratkom vremenu srčani ritam vratiti u normalu ili uvesti antikoagulantnu terapiju (terapiju protiv zgrušavanja krvi). Antikoagulantna terapija je potrebna s ciljem sprječavanja stvaranja krvnih ugrušaka u srcu i njihova otkidanja te otplavljivanja krvlju u cirkulacijski sustav. To, u konačnici, najčešće završava kao moždani udar.

Usporen rad srca

Frekvenciju srca ispod 60/min nazivamo bradikardija. U mladih ljudi, osobito u dobro treniranih sportaša, puls u mirovanju može biti i ispod 50/min, a da to nije znak bolesti, već je, dapače, znak dobrog zdravlja.

Nađe li se spor srčani ritam (ponekad i blizu 30/min), što je izrazita bradikardija, to kod starijih osoba često znači da predvodnik srčanog ritma nije u desnoj pretklijetki, nego u jednoj od klijetki. Riječ je o nemogućnosti provođenja električnog impulsa iz desne pretklijetke u klijetke, što nazivamo kompletnim atrioventrikularnim blokom.

Omaglice ili gubitak svijesti

Kod potpunog atrioventrikularnog bloka pretklijetke rade svojom frekvencijom, a klijetke svojom koja je znatno sporija od one iz pretklijetki. To je zato što simpatički živčani sustav preko adrenalina ubrzava rad centra vodiča u desnoj pretklijetki, a na vodič iz bilo koje klijetke ne utječe. Zato se događa da u fizičkom opterećenju (uz tako mali broj otkucaja) mozak ostaje bez dovoljno krvi i može doći do omaglice ili gubitka svijesti. I duža pauza u otkucajima srca može izazvati omaglice ili gubitak svijesti.

To će svakako biti razlog da osoba potraži pomoć liječnika, uz neurologa i kardiologa. Dijagnoza ovih poremećaja srčanog ritma i provođenja električnih impulsa se postavlja temeljem kardiološkog pregleda, EKG-a i holtera EKG-a.

Kompletni atrioventrikularni blok s omaglicom ili bez nje te s kratkotrajnim gubicima svijesti ili bez njih, razlog je za ugradnju pacemakera (elektrostimulatora srca).

Simptomi koji upućuju na popuštanje srca

Otežano disanje, osjećaj nestašice zraka i nemogućnost spavanja na uobičajenom uzglavlju (osoba traži više uzglavlje ili polusjedeći položaj da bi zaspala), ukazuju na dekompenzaciju srca, odnosno popuštanje srca kao pumpe.

Tome se pridružuju i ostali simptomi: izrazito brzo zamaranje, bolovi ispod desnog rebrenog luka (zbog zastoja krvi u jetri i njenog naticanja), povećanje trbuha (zbog nakupljanja tekućine) i naticanje nogu do te mjere da puca koža te kroz pukotine curi voda. To će zasigurno natjerati bolesnika da potraži pomoć kardiologa jer mu je ovakav život nekvalitetan, postaje nemoguć i, u konačnici, životno je ugrožen.

Zaključno

Da se ne bismo doveli u situaciju da nam zbog pojave simptoma hitno treba kardiolog, mudro je tijekom života izbjegavati ili pod kontrolom držati rizične čimbenike za bolesti srca. I konačno, svake godine svog limenog ljubimca vozimo na tehnički pregled, a sebe? Zar je on vrjedniji od nas?