Savjet kardiologa: kako si pomoći u trenutku srčanog udara

Infarkt srčanog mišića nastaje zbog aterosklerotskog začepljenja koronarne arterije. Imamo dvije koronarne arterije koje su prvi ogranci najveće arterije u tijelu, aorte. Ona putem ogranaka arterijsku krv vodi iz lijeve klijetke po cijelom tijelu. Dakle, njene prve dvije grane su lijeva i desna koronarna arterija koje arterijskom krvlju snabdijevaju srčani mišić.

Uzroci srčanog udara

Arterijska krv je bogata kisikom i hranjivim tvarima. Začepljenje koronarne arterije, iako najčešći, nije i jedini mogući razlog nastanka infarkta srčanog mišića. Može se raditi i o spazmu (grču) potpuno zdrave koronarne arterije, što može uzrokovati iznimno jak stres. Isto tako su nam poznati slučajevi infarkta kod adolescenata zbog abnormalnog polaska jedne koronarne arterije iz plućne arterije, umjesto iz aorte. Tada ta arterija u svoje irigacijsko područje vodi vensku krv siromašnu kisikom i hranjivim tvarima.

U slučaju infarkta srčanog mišića dolazi do odumiranja dijela srčanog mišića koji ne dobiva krv bogatu kisikom i hranjivim tvarima ili, u slučaju potpune obustave protoka, ne dobiva nikakvu krv.

Simptomi srčanog udara

Infarkt srčanog mišića je obično praćen:

• bolovima u prsima sa širenjem u lijevu ruku ili u obje ruke,
• osjećajem gubitka snage u rukama te
• širenjem bolova u vrat i u donju vilicu.

Kada infarkt zahvati donju stijenku srčanog mišića, bolovi se javljaju u gornjem dijelu trbuha i mogu nalikovati probavnim smetnjama. I to će iskusan kliničar prepoznati.

Nijema ishemija: srčani udar bez simptoma 

U nekim je slučajevima i opsežan infarkt srčanog mišića bez bolova. Često ga prati pad krvnog tlaka. Tada se bolesnik u ležećem položaju dobro osjeća, no ne može stajati na nogama. Ako mu pomognemo da ustane, ne može stajati i odmah pada.

To se događa u osoba s dugogodišnjom nereguliranom šećernom bolešću i kod kroničnih alkoholičara. Kronični alkoholizam i dugogodišnja neregulirana šećerna bolest oštećuju živčane niti vegetativnog živčanog sustava (simpatikusa i parasimpatikusa), pa se osjet boli ne može prenijeti od srca do mozga. To je takozvana nijema ishemija.

Ti bolesnici su u osobitoj opasnosti jer infarkt srčanog mišića često ostaje neprepoznat. Stoga tretman nije adekvatan, a komplikacije infarkta, pa i smrtni ishod su češći.

Savjeti za ponašanje tijekom srčanog udara

• U slučaju sumnje na infarkt srčanog mišića treba mirovati, kako fizičkom aktivnošću ne bi dodatno opterećivali srčani mišić i proširili zonu odumiranja srčanog mišića. Dakle, čak i ako je bolnica jako blizu, ne ići žurnim koracima na Hitni prijem.
• Uz mirovanje, preporučuje se sažvakati i progutati 300 mg acetilsalicilne kiseline (Andol, Aspirin). Acetilsalicilna kiselina pridonosi manjoj agregaciji trombocita na ugrušku u koronarnoj arteriji i time smanjuje mogućnost njegovog povećanja i potpunog ili još čvršćeg zatvaranja pogođene arterije.
• Ako se pri mjerenju nađe i povišen krvni tlak (koji je rezultat straha), dobro je uzeti lijek za normalizaciju krvnog tlaka te, po potrebi, i nešto za smirenje (primjerice, Normabel).
• Najbolje je ležeći, po potrebi i s podignutim uzglavljem ili čak i u polusjedećem položaju, pričekati dolazak Hitne pomoći koju svakako treba pozvati.

Dijagnosticiranje srčanog udara

Nakon pregleda bolesnika i učinjenog EKG-a (elektrokardiograma), bit će jasnije o čemu je riječ. No, ni nakon toga se neće moći u svakom slučaju isključiti infarkt srčanog mišića jer, ponekad, infarkt ne prate promjene u EKG-u.

S druge strane, bolovi u prsima mogu potjecati od mišićno-koštanog sustava. Može biti riječ o upali plućne ovojnice dok još nije nastao izljev tekućine, pa ovojnica od unutrašnje strane rebara „struže“ po plućnoj ovojnici (tzv. suha porebrica). Kada se u toj virtualnoj šupljini nakupi upalom uzrokovana tekućina, bolovi nestaju. Bolovi mogu biti uzrokovani i degenerativnim promjenama na vratnoj i prsnoj kralješnici te virusnom upalom (herpes zoster) interkostalnog (međurebrenog) živca.

U takvom će slučaju, ovisno o općem stanju bolesnika i uz daljnju temeljitu sumnju na infarkt srčanog mišića, bolesnik u pratnji liječnika biti prevezen na Hitni bolnički prijem gdje će se analizirati i kardioselektivni enzim (Troponin). Tada se na osnovu anamneze (navoda bolesnika), kliničkog pregleda, EKG-a i kardioselektivnih enzima, može utvrditi radi li se o infarktu srčanog mišića.

Važno je pacijenta smiriti

U slučaju da je već kod kuće i bez kardioselektivnih enzima dijagnosticiran infarkt srčanog mišića, liječnik neće bolesniku jasno reći da se radi o infarktu jer će ga to dodatno uznemiriti; porast će mu krvni tlak i frekvencija srca, što će srčani mišić još dodatno opteretiti. Bolesniku se, dakle, mora reći nešto što ga neće dodatno uznemiriti kad mu se kaže da treba ići u bolnicu. Osobno obično bolesniku kažem da je riječ o graničnom slučaju i da je u bolnici potrebno učiniti dodatne pretrage. „Ne bi bilo dobro da ostanete kod kuće jer može doći do pogoršanja“. To bolesnici obično protumače kao dobru brigu o njihovom zdravlju i prihvate takav prijedlog. Time ga nismo uzrujali, a postigli smo da pristane na hospitalizaciju.

Ako se već prije odlaska u bolnicu sumnja ili potvrdi da se radi o infarktu srčanog mišića, bolesniku treba dati da sažvače i proguta 300 mg acetilsalicilne kiseline, ako to već nije sam učinio. Ako se pak utvrdi da nije riječ o akutnom infarktu srčanog mišića, 300 mg acetilsalicilne kiseline, lijek za normalizaciju krvnog tlaka i blagi sedativ za umirenje neće mu škoditi. Dapače, to sve zajedno će mu pomoći da taj stresan događaj lakše i sigurnije prebrodi.