Prevencija moždanog udara: sve što trebate znati o fibrilaciji atrija

Fibrilacija atrija najčešća je vrsta postojane srčane aritmije pri kojoj pretklijetke vašeg srca rade iznimno brzo i nepravilno, toliko brzo da je onemogućeno odgovarajuće stiskanje pretklijetke. Ovakvo stanje povećava rizik nastanka ugruška koji zatim može otići u krvne žile mozga te uzrokovati moždani udar.

Upravo je moždani udar najčešća i najdramatičnija posljedica fibrilacije atrija te je rizik njegova nastanka kod ovih pacijenata povećan pet puta.

Učestalost fibrilacije atrija raste s godinama života, a ubraja se u najčešću postojanu aritmiju u populaciji s prevalencijom od 1 do 2%. Pretpostavlja se da trenutno u Europi od nje boluje oko šest do sedam milijuna ljudi.

Fibrilacija atrija može biti povremena (paroksizmalna) ili trajna (perzistentna/permanentna). Također, njena pojavnost raste s godinama života, pa je češća kod osoba starijih od 65, a zatim još učestalija kod osoba starijih od 75 godina života.

Uz pravilnu terapiju i higijenske mjere, velika većina osoba može živjeti normalan i aktivan život.

Simptomi fibrilacije atrija

Fibrilaciju atrija mogli biste prepoznati po nekima od sljedećih simptoma koje pacijenti najčešće opisuju:

• lupanje srca (osjećaj kao da vam srce preskače, kuca prebrzo ili jako ili treperi)
• bolovi u prsima
• umor
• otežano disanje
• slabost
• vrtoglavica
• nesvjestica
• zbunjenost
• smanjena tolerancija napora

Ovi simptomi mogu trajati sasvim kratko, a mogu trajati satima, pa i danima. Upravo temeljem trajanja aritmije liječnik određuje o kojoj podvrsti fibrilacije atrija se radi te na koji način se može pristupiti liječenju. Posebno morate razmišljati o fibrilaciji atrija ako ste stariji od 65 godina, imate povišenu tjelesnu težinu te povišen krvni tlak. Obavijestite svog liječnika o svim simptomima koji se javljaju, posebno ako dođe do promjene.

Na primjer, povremena fibrilacija atrija najčešće prestaje sama, bez medicinske intervencije. Ukoliko je visoko simptomatična, osobe se znaju javiti na hitnu službu, pa se tada prekida lijekovima ili električnom strujom, a ponekad se ne prekida, već se samo uspori frekvencija. Odluku o tome donosi liječnik temeljem svih podataka o vašoj aritmiji.

Liječnici na temelju preporuka računaju rizik nastanka ugruška u srcu te potrebu o trajnom uzimanju lijeka za razrjeđivanje krvi. Osim toga, možda ćete trebati uzimati lijekove kako biste spriječili buduće epizode aritmije i potencijalne komplikacije.

Postavljanje dijagnoze

U svrhu postavljanja dijagnoze fibrilacije atrija u svakodnevnoj praksi koristi se snimanje EKG-a. Osim toga, liječnik ili vi možete provjeriti vaš puls te vidjeti je li on pravilan i ujednačen ili je nepravilan. To je na neki način prvi pokazatelj da u obradi moramo krenuti dalje. U današnje vrijeme sve više ljudi koristi i neke od suvremenih metoda detekcije aritmije, bilo pametnim satovima, mjeračima tlaka koji nude tu opciju ili mobitelom.

Ukoliko se tijekom snimanja EKG-a ne potvrdi dijagnoza fibrilacije atrija, liječnik će vam predložiti nošenje HOLTER-a. HOLTER je snimač EKG-a a tijekom 24 satnog razdoblja uz mogućnost snimanja i 48 do 72 sata.

Kako se fibrilacija atrija liječi?

Odluka o vrsti pristupa liječenju fibrilacije atrija temelji se ponajprije na činjenici je li aritmija simptomatična te je li fibrilacija atrija istovremeno praćena srčanim popuštanjem.

Za sve odluke potrebno je učiniti kardiološku obradu koja uključuje EKG, HOLTER (24 satni EKG) i ultrazvuk srca te laboratorijske pretrage.

Nakon uvida u nalaze, liječnik vam može preporučiti lijekove koji služe kontroli srčane frekvencije ili one koji pomažu kontroli srčanog ritma. Općenito, svrha uzimanja lijekova je normaliziranje srčanog ritma i frekvencije s ciljem bolje srčane funkcije.

Postoje i invazivne metode liječenja fibrilacije atrija. Riječ je o proceduri koja se zove izolacija plućnih vena, a izvodi se metodom zamrzavanja ili zagrijavanja pomoću katetera koji se uvode u lijevu pretklijetku. Ukoliko liječnik procijeni da je u vašem slučaju takav pristup opravdan, predložit će vam zahvat.

Ukoliko lijekovima nismo o u mogućnosti vratiti srčanu frekvenciju u normalni ritam, može se učiniti i električna kardioverzija. U ovom postupku kratki električni udar „resetira“ ritam srčanih kontrakcija.

Ako kod određenog pacijenta više nema mogućnosti uspostavljanja normalnog, odnosno sinusnog ritma, a fibrilacija je vrlo brza i ne može se odgovarajuće usporiti lijekovima, može se učiniti ablacija atrioventrikularnog (AV) čvora, nakon čega se pacijentu ugradi srčani elektrostimulator (pacemaker).

Osim toga, na temelju procjene rizika liječnik će vam uvesti lijek za razrjeđivanje krvi kako bi se spriječilo stvaranje krvnih ugrušaka u srcu koji mogu izazvati moždani udar. Važno je ozbiljno shvatiti ovu komplikaciju i uzimati redovito propisani lijek. Svako preskakanje doze lijeka smanjuje učinak i podiže rizik nastanka moždanog udara. Do unazad 10-ak godina na tržištu su u tu svrhu postojali samo lijekovi iz skupine antagonista vitamina K, a kod nas je poznat varfarin. No danas postoje lijekovi koji pružaju bolju zaštitu i bolju sigurnost te su u smjernicama kardiološkog društva na prvom mjestu preporuke. Riječ je o takozvanim novim oralnim antikoagulansima. Dobra strana ovih lijekova je što su sigurniji i učinkovitiji od varfarina.

Uzroci fibrilacije atrija

Uzrok fibrilacije atrija nije potpuno poznat. No zna se da je riječ o bolesti koja je učestalija u starijoj životnoj dobi te je usko povezana uz određene druge bolesti koje su česte u populaciji. Najčešći uzroci koji podižu vjerojatnost nastanka fibrilacije atrija su:

• povišen krvni tlak
• prekomjerna tjelesna težina
• zatajivanje srca
• obiteljska anamneza fibrilacije atrija
• bolest koronarnih krvnih žila
• bolest srčanih zalistaka
• urođene srčane greške
• bolesti štitnjače
• šećerna bolest
• konzumacija alkohola, posebno prekomjerno pijenje
• apneja u snu

Cjelokupni zdrav način života može smanjiti rizik nastanka fibrilacije atrija. No, jasno, to nije uvijek dovoljno, pa unatoč iznimnom osobnom angažmanu možemo dobiti fibrilaciju atrija. Ipak, važno je reći da bez aktivnog sudjelovanja pacijenta u procesu liječenja, ono ne može biti jednako uspješno.

Komplikacije fibrilacije atrija

Redoviti pregledi kod liječnika mogu vam pomoći da izbjegnete komplikacije. Ali ako se ne liječi, fibrilacija atrija može biti ozbiljna, pa čak i smrtonosna.

Ozbiljne komplikacije uključuju zatajenje srca i moždani udar. Lijekovi i životne navike mogu pomoći u prevenciji ovih bolesti.

Moždani udar se događa kao rezultat krvnog ugruška koji je „otplutao“ prema mozgu i blokirao protok krvi u jednoj od krvnih žila mozga. Takav događaj može dovesti do trajnih oštećenja i invaliditeta.

Ako ste stariji od 65 godina te imate još popratnih bolesti, poput arterijske hipertenzije, šećerne bolesti, bolesti krvnih žila, srčanog popuštanja ili ste već imali moždani udar ili tranzitornu ishemijsku ataku (TIA), rizik od moždanog udara raste. Ovakav rizik se računa s ciljem procjene šanse da vam se dogodi moždani udar u razdoblju od godine dana. On se može kretati od 0% rizika, pa sve 15.2% rizika. Liječnik će svakom izračunati ovaj rizik i nakon toga mu preporučiti lijek za razrjeđivanje krvi koji će značajno smanjiti rizik od nastanka ugruška u srcu te, posljedično tome, moždanog udara.

Dosadašnje spoznaje su pokazale da moždani udari koji nastaju kao posljedica aritmije imaju težu kliničku sliku, više invaliditeta te veću stopu umiranja.

Kod osoba s fibrilacijom zatajenje srca se razvija s vremenom. To nije iznenadna pojava poput srčanog ili moždanog udara. Najčešće je uvjetovana prebrzom frekvencijom srca.

Pravila prevencije koja treba usvojiti

Ako redovito uzimate propisane lijekove, možete smanjiti šansu komplikacije.

Zdrav način života može poboljšati zdravlje vašeg srca i smanjiti rizik od razvoja fibrilacije atrija. Cilj je u život uključiti čim više zdravih navika kao što su redovito vježbanje i svakodnevna umjerena fizička aktivnost, uravnotežena i zdrava prehrana, održavanje normalne tjelesne težine, izbjegavanje pušenja te ograničeno konzumiranje alkohola. Vrlo važna je dobra regulacija krvnog tlaka i masnoća u krvi.

Treba maksimalno aktivno upravljati svojim zdravljem da se smanje sva ona stanja koja mogu dovesti do moždanog udara.

Članak sponzoriran od tvrtke Pfizer Croatia d.o.o., Slavonska avenija 6, 10000 Zagreb