Po čemu je aorta toliko posebna da je zaslužila status organa?

Krv koju lijeva klijetka izbacuje pri svojim kontrakcijama, prima aorta. To je glavna i najveća arterijska krvna žila iz koje polaze sve ostale arterije velikog krvnog optoka u tijelu čovjeka. Mali krvni optok čini plućna arterija, no o njemu ovdje nije riječ.

Grananje aorte

Aorta počinje od lijevog arterijskog ušća lijeve srčane klijetke i ima tri dijela:

• uzlazna aorta,
• luk aorte i
• silazna aorta.

Silazna aorta prolazi kroz prsnu i trbušnu šupljinu te završava u području četvrtog slabinskog kralješka te ima:

• prsni i
• trbušni dio.

Uzlazna aorta

Uzlazna aorta je početni dio aorte koji je najširi (promjera do 38 mm, što opet ovisi o habitusu osobe). Početak uzlazne aorte je nekoliko milimetara širi, ima oblik lukovice i zove se bulbus aorte.

Iz bulbusa se odvajaju prve dvije arterije, desna i lijeva koronarna arterija koje arterijsku krv, bogatu kisikom i hranjivim tvarima, dopremaju srčanom mišiću. Uzlazna aorta se zatim kratko diže prema vrhu prsnog koša.

Luk aorte

Zatim slijedi luk aorte, gdje ona zavija na lijevu stranu. S luka aorte odvaja se nekoliko vrlo bitnih arterija.

• Najprije se odvaja arterijsko stablo iz kojeg slijede dvije velike arterije. Desna potključna arterija (ide ispod desne ključne kosti i po tome je ta arterija dobila ime) – nastavak te arterije je arterija za desnu ruku, dok je druga grana tog stabla desna zajednička karotidna arterija, koja krvlju snabdijeva štitnjaču te sve dijelove desne strane glave koji su izvan šupljine lubanje. Daje i moćnu granu koja ulazi u lubanju i jedna je od četiri arterije koje arterijskom krvlju snabdijevaju mozak.
• S luka aorte se zatim odvaja lijeva zajednička karotidna arterija, identična desnoj koja sa svojim ograncima krvlju snabdijeva štitnjaču te sve dijelove lijeve strane glave koji su izvan lubanjske šupljine, a daje i moćnu, drugu granu za mozak. Treća i četvrta arterija za mozak su dvije vertebralne arterije koje odlaze od desne i lijeve potključne arterije i kroz otvore u postraničnim nastavcima vratnih kralješaka idu prema gore i ulaze u lubanju kroz otvor gdje od mozga prema dolje odlazi kralježnična moždina.
• S luka aorte se nakon toga odvaja lijeva potključna arterija čije grane krvlju snabdijevaju lijevu ruku.

Silazna aorta

Nakon luka, aorta se spušta prema dolje; to je silazna aorta koja se topografski dijeli na:

• prsnu ili torakalnu aortu i
• trbušnu ili abdominalnu aortu.

Što je dalje od srca, aorta postepeno ima sve uži promjer (jer je ostao manji broj arterija kojima treba predati krv), pa tako u trbušnoj šupljini ima promjer do 20 milimetara, ali je taj lumen još uvijek dovoljno širok da primi svu krv koju treba proslijediti dalje.

Prsni dio silazne aorte daje grane za bronhe, jednjak te za sve organe unutar prsnog koša (osim arterija za srce, za koje je aorta izdvojila prve dvije arterije), ali daje grane za vanjsku srčanu ovojnicu, te za mišićno-skeletni sustav prsnog koša, kao i za ošit.

Abdominalni dio silazne aorte (ispod ošita) spušta se tik ispred kralješnice prema dolje i na svome putu daje grane za trbušne organe (za crijeva, jetru, slezenu, gušteraču, za bubrege, za testise ili ovarije). Također su tu arterije za donji dio trupa i za prednju trbušnu stijenku. U visini četvrtog slabinskog kralješka aorta se račva u svoje dvije terminalne grane:

• desnu zajednički ilijačnu arteriju i
• lijevu zajedničku ilijačnu arteriju.

Obje se granaju u unutrašnju ilijačnu arteriju za dovođenje krvi zdjeličnim organima i u vanjsku ilijačnu arteriju koje arterijsku krv dovode nogama.

Posebnosti aorte

Kao što vidimo, aorta dovodi arterijsku krv cijelom tijelu. Ona ima svoju poziciju, rekli bismo centralnu, u cijelom tijelu.

Ona ima točno definiran oblik, promjer, građu i dužinu koja ovisi o visini tijela. Točno se zna koje grane daje. Tu nema varijacija kao u venskom sustavu.

Ona preko karotidnih tjelešaca smještenih na račvištu lijeve i desne zajedničke karotidne arterije na vanjsku i unutrašnju karotidnu arteriju, regulira krvni tlak.

Ovo sve nabrojeno što aorta ima, su karakteristike jednog organa.

Osim nabrojenog, aorta nije istodobno samo provodni put krvi, već je i organ koji aktivno sudjeluje u reguliranju krvotoka. Elastična stijenka aorte održava, naime, tijekom dijastole (vrijeme kada nema izgona krvi iz srca) jednaki protok krvi u svim organima.

O zdravlju aorte ovisi naš život

Koliko je aorta bitna za održanje života, govori i podatak da, u slučaju rupture aorte, za nekoliko minuta dolazi do izlijevanja krvi u prsnu ili trbušnu šupljinu i također se za par minuta život gasi.

U slučaju prisustva rizičnih čimbenika za aterosklerozu, kao što su povišen krvni tlak, šećerna bolest, debljina, povećane masnoće u krvi osobito visok nivo LDL kolesterola (engl. kolesterola niske gustoće), sjedilački način života i stres, na aorti će ostaviti posljedice u smislu aterosklerotskih promjena, koje mogu značajno narušiti kvalitetu života te ga učiniti znatno manje kvalitetnim ili ga značajno skratiti.

Zato pazimo na način života i čuvajmo svoju aortu, na čemu će nam ona biti zahvalna i kvalitetno će nam produžiti život.