Plućna bolest srca

Cor pulmonale, odnosno plućno srce; zbunjujuć naziv, zar ne? Koje je to srce? Je li to ono isto srce o kojem stalno govorimo i pišemo ili je to nešto drugo? Cor pulmonale je latinska dijagnoza za srce čije su funkcionalne, pa zatim i anatomske promjene nastale uslijed bolesti ili promjena na plućima.

Svi organi u tijelu ovise jedni o drugima, ali međusobni odnos srca i pluća je poseban. Vratimo se normalnom odnosu srca i pluća, kako bismo mogli razumjeti odstupanja od njih.

Usklađen odnos srca i pluća

Lijeva klijetka izbacuje krv bogatu kisikom i hranjivim tvarima u aortu koja ju zatim preko svojih velikih i sve manjih ogranaka dovede do kapilara, najsitnijih krvnih žilica, gdje krv predaje kisik i hranjive tvari svim organima tijela. Tu u kapilare ulazi ugljični dioksid koji se, nošen krvlju kroz vene, vrati u desnu pretklijetku, a odatle u desnu klijetku.

Desna klijetka pristiglu krv izbacuje u plućnu arteriju koja se nakon kratkog toka grana na desnu i lijevu granu (po jednu za svako plućno krilo). Plućna arterija se, kao i aorta, grana na sve manje grane do kapilara, gdje se na isti način, kao i drugdje u tijelu, vrši izmjena plinova. Razlika je u tome što ovdje ugljični dioksid izlazi iz kapilara u alveole, a kisik iz alveola ulazi u kapilare i veže se na eritrocite (crvena krvna zrnca ili točnije rečeno za hemoglobin u njima), a manjim dijelom ostaje i kao otopljen u tekućini krvi (u plazmi).

Pluća su spužvasti organ jer njihovu glavninu čine sitni mjehurići, alveole, kojima završava zračni prostor od nosa ili usta, preko ždrijela do dušnika koji se grana na dvije dušnice, jedna za desno, druga za lijevo plućno krilo. Dušnice se granaju u sitnije bronhe, pa u još sitnije bronhiole koji završavaju s alveolama. Alveole su sitni mjehurići kojih ima oko tristo milijuna s ukupnom površinom od 80 do 90 kvadratnih metara. U njihovom tankom međuprostoru je smještena gusta mreža kapilara plućne arterije čija je ukupna površina u odrasla čovjeka oko 70 kvadratnih metara.

Zanimljivo je da sva pristigla venska krv iz cijelog tijela prolazi kroz takav mali organ kakva su pluća. To zahvaljujemo tome što je tlak u plućnoj arteriji i njenim ograncima znatno niži od tlaka u arterijama ostalog dijela tijela.

K tome, ogranci plućne arterije su izrazito elastični i mogu se prilagoditi i primiti svu dopremljenu krv, pa čak i dodatnu količinu krvi koju u nju za vrijeme fizičkog napora šalje desna klijetka. Plinovi u plućima se tako brzo izmjenjuju da je dovoljan protok krvi kroz kapilare, bez zaustavljanja.

Kada stvari pođu po zlu?

Kapilarna mreža u plućima se može drastično smanjiti, primjerice, nakon kirurškog odstranjenja jednog plućnog krila ili, što je najčešće, uslijed pucanja pregrada od alveola gdje se formiraju veće šupljine (bule) s ukupno manjom površinom (u odnosu na površinu dosta uništenih alveola). To je čest slučaj u dugogodišnjih pušača te radnika u rudnicima, poznat kao plućni emfizem.

Zbog uništenja mnogih alveola smanjuje se ukupna kapilarna mreža i raste tlak u plućnoj arteriji, što opterećuje desnu stranu srca (desnu pretklijetku i desnu klijetku). Desna klijetka i pretklijetka odgovaraju na porast tlaka u plućnoj arteriji hipertrofijom svoje muskulature, što je već dovoljno za dijagnozu Cor pulmonale. Hipertrofičnu muskulaturu ne prati u potpunosti vaskularna mreža koja preko koronarnih arterija dovodi kisik i hranjive tvari tom mišiću. Dakle, sada imamo zadebljanu muskulaturu desnog srca, koja je k tome i slabije opskrbljena arterijskom krvlju. S vremenom, desna strana srca više ne može izbaciti svu krv iz svojih šupljina i dolazi do popuštanja desne strane srca.

Srčane mane: greška u komunikaciji

Slična situacija se događa i u slučaju prirođenih srčanih grešaka, pa spomenimo neke od njih:

• defekt atrijalnog septuma – neprirodna je komunikacija između desne i lijeve pretklijetke ili
• defekt ventrikularnog septuma – neprirodna je komunikacija između desne i lijeve klijetke.

Kako je tlak krvi viši u lijevim srčanim šupljinama, to se dodatna količina krvi slijeva u desne srčane šupljine, što opterećuje mišiće desne pretklijetke i desne klijetke te podiže tlak u plućnoj arteriji. Povećan protok krvi kroz plućnu arteriju i njene ogranke, s vremenom smanjuje elastičnost plućnih arterija što dodatno podiže tlak u plućnoj arteriji i dodatno opterećuje desno srce.

Srce koje je izloženo stalnom radu pod povećanim tlakom, u početku reagira zadebljanjem srčanog mišića desne pretklijetke, a osobito desne klijetke. To može funkcionirati neko vrijeme, no kada tlak u plućnoj arteriji značajno poraste, dolazi do obrtanja toka krvi i sada se krv iz desne strane srca preko neprirodnih komunikacija vraća u lijevu pretklijetku ili lijevu klijetku. To je vrijeme kada se zakasnilo sa zatvaranjem neprirodne komunikacije među srčanim šupljinama.

Iz ovoga vidimo kako je važno rano otkriti prirođene srčane mane i na vrijeme ih operativno zatvoriti.

Uznapredovala bolest mitralnog zaliska

Isto tako i uznapredovala bolest mitralnog zaliska srca, koji se nalazi između lijeve pretklijetke i lijeve klijetke (mitralni se zove jer ima dva listića i nalik je biskupskoj kapi – mitri), dovodi do tegoba. Bilo da se radi o sraslim listićima što ometa protok krvi iz lijeve pretklijetke u lijevu klijetku ili da se radi o njihovom oštećenju, pa ne zatvaraju u potpunosti ušće i dozvoljavaju neprirodno vraćanje krvi iz lijeve klijetke u lijevu pretklijetku, što pak rezultira zastojem krvi u plućima ili vraćanjem krvi u pluća. To je praćeno otežanim disanjem, sve do plućnog edema s pjenom na ustima.

Ako bolesnik preživi godine s otežanim disanjem, poraste otpor protoku u plućnoj cirkulaciji i nema više otežanog disanja, ali se zbog porasta tlaka u plućnoj arteriji sav teret prebacuje na desnu pretklijetku i desnu klijetku. S vremenom se pojavljuje popuštanje desnog srca s nabreklim vratnim venama, povećanjem jetre i njime izazvanim bolovima pod desnim rebrenim lukom, otokom nogu i s pojavom tekućine u trbušnoj šupljini. No, tada je već riječ o dekompenziranom plućnom srcu (Cor pulmonale decompensatum). 

Odnos srca i pluća je krug, a ako se negdje nešto poremeti, nastaje začarani krug.