Periferna arterijska bolest – uzroci, simptomi i liječenje
U starijoj životnoj dobi, kao i kod pušača te osoba oboljelih od šećerne bolesti nerijetko se javlja bolest perifernih arterija nogu. Stoga je vrlo važno misliti o prevenciji
Bolest perifernih arterija je ateroskleroza nogu koja uzrokuje njihovu ishemiju, odnosno smanjen dotok krvi kroz sužene krvne žile.
Više je rizičnih čimbenika za nastanak bolesti perifernih arterija:
- životna dob iznad 50 godina kod dijabetičara i u slučaju prisutnosti drugih rizičnih čimbenika (pušenje, dislipidemija, hipertenzija)
Kontrolirajte hipertenziju! Redovitim mjerenjem tlaka izbjegnite komplikacije
- bolovi u nogama koji se javljaju pri naporu ili ishemijska bolest ekstremiteta
- odsutnost perifernih pulsacija
- poznata aterosklerotska bolest na drugim mjestima u tijelu (koronarna, karotidna ili renalna aterosklerotska bolest).
Izazovi postavljanja dijagnoze
Postaviti točnu dijagnozu temeljem fizikalnog pregleda i tipične anamneze nije u potpunosti moguće. Osnovni minimum fizikalnog pregleda je palpiranje (osjetiti dodirom) arterijskih pulsacija.
AB-indeks najčešće je spominjani dijagnostički parametar neizostavan u dijagnostici i probiru oboljelih od periferne arterijske bolesti. Mjeri se brahijalni sistolički krvni tlak te sistolički tlak u području skočnog zgloba.
Oboljeli od periferne aterosklerotske bolesti najčešće nemaju tegoba, odnosno u 20 do 50% slučajeva bolest je asimptomatska. Atipične tegobe se susreću u 40 do 50% slučajeva, a tada se nerijetko pripisuju drugim bolestima i to najčešće lokomotornog sustava uz koje su obično i pridružene.
Uobičajene tipične tegobe ima od 10 do 35% oboljelih, dok se teška klinička slika i ozbiljno ugrožena cirkulacija u vidu kritične ishemije viđa kod 1 do 2% oboljelih. Bolest najčešće počinje u dobi od 40 godina uz progresiju s rastućom životnom dobi. Većem riziku su izloženi muškarci, posebno oni stariji od 65 godina. Bolest je vrlo dugo potpuno bez simptoma stoga većina oboljelih nema saznanja o postojanju bolesti.
Karakteristični simptomi
Kada se pojave, simptomi uključuju:
- nemogućnost hodanja zbog tegoba koja se pojavljuju pri naporu i kretanju, a očituju se kao umor, bol, napetost, bol u butinama, bedrima, listovima ili stopalima
- sporo cijeljenje ulkusa ili rana na ekstremitetima
- svaka bol lokalizirana u nogama, udružena s promjenom položaja tijela
- bol nakon jela koja se pravilno može inducirati nakon uzimanja obroka, a udružena je i s gubitkom tjelesne mase
- obiteljska sklonost abdominalnoj aneurizmi aorte.
Liječenje i neizmjerna važnost fizičke aktivnosti
Antiagregacijsko liječenje usmjereno na prevenciju formiranja tromba u krvnim žilama je ključno u oboljelih od periferne arterijske bolesti. Primjena acetilsalicilne kiseline smanjuje u primarnoj prevenciji potrebu za vaskularnom kirurgijom, a dvojna antiagregacijska terapija dokazano smanjuje učestalost srčanog infarkta i moždanog udara kod oboljelih od periferne arterijske bolesti.
U prevenciji aterosklerotske bolesti od neprocjenjivog je značaja tjelesna aktivnost, odnosno svakodnevno programirano hodanje. Fizičkom aktivnošću i hodanjem utječe se na kontrolu i regulaciju poznatih rizičnih čimbenika kod zdravih ljudi, a kod oboljelih se postižu poboljšanja i, ono najvažnije, potiče se razvoj kolaterala, odnosno krvnih žila koje će „preuzeti“ na sebe funkciju začepljenih žila. Stoga ne čudi što u svim stupnjevima bolesti osim, naravno, teške ishemije i bolova u mirovanju, terapija lijekovima mora biti popraćena programiranim vježbama.
Šećerna bolest i vježbanje: Zašto je tjelesna aktivnost važna dijabetičarima
Tjelesna neaktivnost jedan je od glavnih razloga za nastanak kroničnih nezaraznih bolesti koje odnose živote, a šećerna bolest svakako...
SAZNAJTE VIŠEKada bolesnik postigne mogućnost kvalitetnog hoda, intenzitet vježbi bi se trebao pojačati, a brzina hoda povećati. Dakle, smisao treninga je provokacijom ishemije – a nastanak bola je dokaz nakupljanja mliječne kiseline – potaknuti mehanizme razvoja takozvane kolateralne arterijske mreže.
U modernom, razvijenom svijetu pokrenute su i mnogobrojne javnozdravstvene akcije kojima je cilj produžiti vitalnost i kvalitetu perifernih arterija sa svrhom očuvanja kardiovaskularnog zdravlja.