Oporavak nakon srčanog udara

Srčani udar ili infarkt srčanog mišića nastaje nakon začepljenja arterije ili njenog ogranka koji dovodi kisik i hranjive tvari srčanom mišiću potrebne za njegovo održavanje na životu, a to mu omogućuju i kontrakcije (stezanje).

Srčani mišić je spiralno omotan oko srčanih šupljina i svojom kontrakcijom stisne srčane šupljine ispunjene krvlju, što dovodi do izbacivanja krvi iz srca. Dovođenje krvi do svakog dijela srčanog mišića omogućuju dvije koronarne arterije, lijeva i desna, koje su ujedno i prvi arterijski ogranci koji izlaze iz aorte na samom njenom početku.

Zašto dolazi do srčanog udara

Rizični čimbenici koji dovode do formiranja plakova, odnosno naslaga u stijenkama arterija, pa i koronarnih su:

• povišene masnoće u krvi, osobito ukupni i LDL kolesterol (kolesterol niske gustoće),
• povišen krvni tlak,
• pušenje,
• pretilost,
• šećerna bolest te
• stresan i sjedilački način života.

Plak u stijenci arterije obično strši u šupljinu arterije i na taj je način djelomično sužava. Plak ima fibroznu kapu koja omotava njegovu želatinoznu jezgru.

Ako se lumen arterije potpuno začepi plakom, prestaje protok krvi kroz tu arteriju, što dovodi do odumiranja dijela srčanog mišića koji je ta krvna žila „hranila“. Hoće li i prije potpunog začepljenja krvne žile doći do infarkta, ovisi i o debljini i čvrstoći kape na plaku. Povišenje krvnog tlaka može oštetiti kapu plaka, pa iz njega „iscuri“ želatinozna jezgra koja uzrokuje sljepljivanje trombocita (krvnih pločica) i to je početak ugruška u krvnoj žili na koju se nadovežu i ostale krvne stanice (eritrociti i leukociti) i žila se ubrzo potpuno začepi.

Dijagnosticiranje srčanog udara

U slučaju bolova u prsima i sumnje na infarkt srčanog mišića, potreban je što brži dolazak bolesnika u bolnicu koja ima koronarnu jedinicu. U bolnici je potrebna vrlo brza obrada: kardiološki pregled i EKG (elektrokardiogram) koji će u dijela bolesnika pokazati da se radi o akutnom infarktu srčanog mišića.

Kod dijela bolesnika to nije vidljivo iz EKG-a. Ako temeljem bolova u prsima sumnjamo da se radi o akutnom infarktu, a EKG to ne pokazuje, dilemu nam može riješiti troponin – enzim čija vrijednost raste u akutnom infarktu srčanog mišića, ali i u nekim drugim bolestima srca, primjerice, pri upali srčanog mišića.

Od koristi nam može biti i ultrazvuk srca gdje će se vidjeti da neki dio srčanog mišića nema kontrakcija, a to je mjesto infarkta.

Temeljem ovih pretraga složi se mozaik i potvrdi da se radi o akutnom infarktu srčanog mišića. To se mora učiniti vrlo brzo jer je vrijeme intervencije za akutni infarkt miokarda, ne samo dragocjeno, nego i presudno. 

Liječenje infarkta srca

Odmah nakon potvrde da se radi o akutnom infarktu srčanog mišića, radi se koronarografija, odnosno kontrastno snimanje koronarnih arterija preko katetera koji je uveden kroz arteriju ruke ili arteriju prepone i doveden do početka aorte. Uštrcavanjem kontrasta (primjerice u lijevu koronarnu arteriju) prikaže se arterija i njeni ogranci te eventualno suženje ili začepljenje arterije.

U slučaju značajnog suženja arterije ili njenog potpunog začepljenja, balon kateterom se lumen žile dovede u prvobitno stanje prohodnosti, a za održanje prohodnosti se postavi stent (potporanj). Koronarografija će se napraviti i u desnoj koronarnoj arteriji i prema potrebi će se intervenirati na isti način.

O čemu ovise preživljavanje i brzina oporavka

Ako je intervencija učinjena na vrijeme, centralni dio infarkta s odumrlim dijelom mišića će biti malen, a okolni „obamrli“ mišić će se oporaviti i postepeno vratiti normalnoj funkciji. Tako se zona infarkta smanjuje, a oporavak takvog bolesnika je kraći.

Ako to nije na vrijeme učinjeno, dolazi do odumiranja većeg dijela srčanog mišića kojeg je začepljena arterija ranije hranila. Odumrli srčani mišić zamjenjuje ožiljak od vezivnog tkiva (poput zakrpe) koji nema sposobnosti kontrakcije.

O opsegu infarkta ovisi hoće li ta osoba i preživjeti. Dođe li do odumiranja više od 40% srčane mišićne mase, osoba ulazi u kardiogeni šok s naglim popuštanjem srca kao pumpe, drastičnim padom krvnog tlaka, što najčešće završava letalnim ishodom (smrću).

Dužina oporavka i vraćanje na prijašnje poslovne aktivnosti ovisit će o masivnosti infarkta i o brzini intervencije. Osobe koje se nakon infarkta i provedene rehabilitacije u roku od tri mjeseca ne vrate na posao, vjerojatno se više neće ni vratiti, odlaze u mirovinu.

Pravila oporavka: redovite kontrole i promjene životnog stila

Danas, uz pouzdane dijagnostičke mogućnosti i suvremeni pristup liječenju infarkta, uz mrežu koronarnih jedinica u razvijenom svijetu i kod nas, broj osoba koje preživljavaju infarkt je znatno veći nego ranije. Nakon infarkta i brze intervencije na koronarnim arterijama, većina osoba se vraća svojim aktivnostima s preporukom da ih, po mogućnosti, malo uspore. Svakako, nakon infarkta treba eliminirati sve rizične čimbenike.

Nekima je lagani prvi infarkt došao kao upozorenje da promjene stil života i da imaju znatno duži i kvalitetniji život, nego da ga nisu doživjeli.

Nakon preboljenog infarkta srčanog mišića, bolesnici trebaju imati redovite kardiološke kontrole, gdje će se uz pregled, EKG, ergometriju (snimanje EKG-a i mjerenje krvnog tlaka pod doziranim opterećenjem primjerenim dobi i spolu) i ultrazvuk srca, pratiti zdravstveno stanje bolesnika. To nam daje uvid u stabilnost srčanog ritma i snagu srčanog mišića.

Kontroliraju se i masnoće u krvi i prate eventualni ostali rizični čimbenici. Kontrole će u početku biti na mjesečnoj razini, zatim na tromjesečnoj, pa na polugodišnjoj i, konačno, na godišnjoj.

Aterosklerotski proces ne zahvaća samo početke koronarnih arterija, nego i njihove sitne ogranke, one koje nisu dostupne intervencijskim zahvatima. U tom slučaju bolesnik, unatoč dobroj prohodnosti početka koronarnih arterija, može imati bolove u prsima zbog slabijeg protoka kroz njihove sitne, terminalne grane. U takvim okolnostima potrebno je uzimati propisane lijekove i živjeti ispod praga tegoba u prsima (ne forsirati fizički napor). Kažu da vraga nije pametno vući za rep jer se on može i okrenuti.

I nagli izlazak na hladnoću može izazvati bol u prsima. Ako stan ili kuća ima slabije grijano predsoblje, dobro je malo se u njemu zadržati (adaptirati se) prije izlaska na hladan zrak. Korisno je oko glave omotati šal ili imati dobru masku da zrak pri udisanju ne bude jako hladan.

Intimni odnosi nakon infarkta: rizični ili ne?

Kada sam prije više od četiri desetljeća bio na postdiplomskom studiju iz kardiologije, poznati profesor kardiologije i moj učitelj, održao je predavanje o stanju nakon infarkta i seksu. Bilo mi je jako čudno da će liječnicima, post diplomcima o tome govoriti. Bilo mi je tim čudnije što je to bio ozbiljan i uglađen gospodin. No, njegovo dugogodišnje iskustvo sa srčanim bolesnicima motiviralo ga je da to iskustvo prenese i na nas. Rekao nam je da se ne iznenadimo što je to tema predavanja jer ćemo u praksi doživjeti da će muškarca koji je prebolio infarkt na pregled dopratiti supruga, a nakon pregleda će ostati ili on ili ona i pitati nas što je s tim područjem. Morate im znati odgovoriti na pitanje, ne smijete se zbuniti jer bi time oni izgubili povjerenje u vas.

Njegov odgovor je glasio: po pitanju bračnih odnosa to je mali napor, kao penjanje na II kat; incidenti su rijetki i to ne bi trebalo zabranjivati. Što se pak tiče onih koji su skloni izvanbračnim odnosima, štogod im kažete, neće vas poslušati. Ipak ih treba upozoriti da je tu napor znatno veći (kao popeti se na IV kat), a incidenti su vrlo česti jer je prisutan moment straha i dokazivanja. Posljednjim primjerom nam je na slikovit način pokazao da se radi o po život opasnom ruskom ruletu, a o vjernosti u braku, moralu i grijehu prosudite sami.