Na koji način acetilsalicilna kiselina štiti srce

Acetilsalicilna kiselina je lijek koji se jako dugo nalazi u medicinskim knjigama. Pod različitim tvorničkim imenima se nalazi svugdje u svijetu. Tako se i kod nas prodaju Andol,  Aska, Aspirin, s ili bez vitamina C i pakirani u različitim dozama.

Prije pedeset godina čuo sam komentar zdrava čovjeka: „kakav je to lijek koji je tako jeftin?“. No, kad to ne bi bio vrijedan lijek, ne bi se do danas održao na tržištu. Štoviše, on je i danas u stalnoj primjeni u srčanih bolesnika.

Acetilsalicilna kiselina je antipiretik, odnosno snižava tjelesnu temperaturu, a također je analgetik te ublažava bolove i djeluje protuupalno.

Acetilsalicilna kiselina i primjer reumatske vrućice

Ne mogu ne spomenuti ulogu acetilsalicilne kiseline u bolesti poznatoj pod nazivom reumatska vrućica. Radi se o upalnoj bolesti vezivnog tkiva kao komplikaciji streptokokne upale ždrijela i tonzila. Počinje s općim simptomima kao što su gubitak apetita, gubitak tjelesne težine, povećanje tjelesne temperature, znojenje i ubrzanje pulsa (nevezano za povišenu tjelesnu temperaturu ili fizičku aktivnost). Obično se oko 35. dana nakon preboljele upale grla javljaju otok, crvenilo i bolovi u toplijim (od ostalih dijelova tijela) velikim zglobovima – koljeno, lakat, rame i ručni zglob. Karakteristična je migracija s jednog na drugi zglob; dok na jednom zglobu prestaju simptomi, javljaju se na drugom.

Skratit ću daljnji opis simptoma reumatske vrućice, a koncentrirat ću se na našu temu. Naime, za reumatsku vrućicu se kaže da „lizne“ zglobove (jer na njima ne ostavlja nikakve posljedice), a ugrize za srce. Mogu se pojaviti upale svih srčanih struktura: epikarda (vanjske ovojnice srca), miokarda (srčanog mišića) i endokarda (unutrašnje ovojnice srca). U akutnoj fazi bolesti može doći do poremećaja srčanog ritma i do popuštanja srca kao pumpe. Posebno je opasna zahvaćenost srčanih zalistaka, čije se posljedice pojavljuju s vremenskim odmakom i od desetak, pa i više godina. Zalisci gube elastičnost i finu pokretljivost koja ih je do tada krasila, skvrče se ili međusobno srastu. Skvrčeni zalisci ne mogu u potpunosti zatvoriti ušće, što uzrokuje vraćanje krvi u srčanu šupljinu iz koje je krv upravo došla. Međusobno srašteni zalisci se ne mogu u potpunosti otvoriti i otežavaju protok krvi kroz to ušće. Postoje i kombinacije „skvrčenja“ i međusobnog srastanja zalistaka.

U slučaju značajnijih promjena na srčanim zaliscima, često je neophodan kardiokirurški zahvat, odnosno zamjena srčanog zaliska. Kada je reumatskom vrućicom zahvaćeno srce, uz antibiotik i kortikosteroid, daje se i acetilsalicilna kiselina i to u visokoj dozi (6 do 8 grama dnevno, podijeljena u četiri do pet doza). Daje se sve do povlačenja upale i normalizacije laboratorijskih nalaza. Uz čestu primjenu antibiotika, na sreću, danas je reumatska vrućica rijetkost, a nekada je to bio glavni uzrok bolesti srčanih zalistaka.

Važna uloga u borbi protiv ugrušaka

Produženjem životnog vijeka i poboljšanjem uvjeta života, uz sjedilačke životne navike, često uz pretilost, šećernu bolest, povišen krvni tlak i povećane masnoće u krvi, reumatsku vrućicu je danas zamijenila koronarna bolest.

Prisjetimo se, desna i lijeva koronarna arterija izlaze iz samog početka aorte (najveće arterije u tijelu koja izlazi iz lijeve klijetke) i granaju se po vanjskoj površini srca, dajući sve manje ogranke koji zaranjaju u srčani mišić i donose mu kisik i hranjive tvari. Suvremeni način života s ranije nabrojenim rizičnim čimbenicima, dovode do nastanaka aterosklerotskih suženja na koronarnim arterijama. Ta suženja kompromitiraju normalan protok krvi kroz koronarne arterije i dovode do pojave angine pektoris (bolova u prsima), a u slučaju potpunog začepljenja i do infarkta srčanog mišića. U oba slučaja danas se radi perkutana koronarna intervencije (PCI) s proširenjem suženog dijela koronarne arterije balon kateterom i s ugradnjom stenta (potpornja). Ako zbog vijuganja krvne žile nije moguć pristup kateterom i ne može se suženo mjesto proširiti balon kateterom i ugraditi stent, radi se kardiokirurški zahvat, ugradnja premosnica.

Bilo da se radi o ugradnji stenta ili ugradnji premosnica ili da se ni jedno ni drugo ne može učiniti (zbog općeg stanja bolesnika), opet acetilsalicilna kiselina ima svoje mjesto u nastavku liječenja. Naime, važnu ulogu u stvaranju ugruška u aterosklerotski suženoj koronarnoj arteriji i u potpunom prestanku protoka krvi kroz suženu arteriju, imaju krvne pločice (trombociti). Na suženom mjestu koronarne arterije, trombociti, sa svojim svojstvom sljepljivanja (što je inače važna karika u zaustavljanju krvarenja nakon ozljeda tijela), započinju proces stvaranja ugruška. Na tom mjestu se stalno sljepljuju novi trombociti koje struja krvi donosi, a ugrušak se povećava sve do potpune opstrukcije arterije, što bi završilo s infarktom srčanog mišića. Uz druge lijekove koji ne dozvoljavaju agregaciju (sljepljivanje) trombocita, istu ulogu ima i acetilsalicilna kiselina. Zato nakon infarkta srčanog mišića ili nakon intervencije na koronarnim arterijama te u slučaju angine pektoris, dajemo acetilsalicilnu kiselinu, najčešće 1 tabletu od 100 mg dnevno i to trajno.

Eto tako je taj stari i ne izrazito skupi lijek, štitio srce u prošlosti, a svoje indikacije za primjenu ima i u današnjoj, modernoj medicini.