Blagdanski srčani sindrom: povećava li Božić rizik od srčanog udara?

Rizik srčanog udara najviši je tijekom Badnje večeri, najvjerojatnije zbog emocionalnog stresa. To se navodi u analizama švedskih istraživanja 283.014 slučajeva srčanog udara zavedenih u registru Švedske nacionalne koronarne jedinice od 1998. do 2013. godine. Ti zanimljivi rezultati objavljeni su u božićnom izdanju stručnog časopisa British Medical Journal 2018. i još su aktualni. U tom se izvješću navodi porast rizika srčanih udara za 15% tijekom Badnjaka u odnosu na kontrolnu grupu 15 dana prije i 15 dana poslije Božića.

Ta pojava još više začuđuje ako se uzme u obzir da obilježavanje Badnjaka nije povezano s konzumiranjem obilja hrane nego isključivo s posnim jelima. U navedenoj studiji najosjetljivije na ovaj kratkotrajni okidač bolesti srca su osobe starije od 75 godina te one s dijagnozom dijabetes mellitus i koronarnim bolestima. Autori navode da ta studija crpi podatke o srčanim atacima iz dobro poznatog registra. Pritom naglašavaju da je to više opservacijska studija, jer se pojava srčanih udara promatra globalno. Naime, ne mogu se utvrditi odgovarajući zaključci uzroka i posljedice te se ne može isključiti da neki rizici ne pripadaju nekom nemjerljivom uzročnom faktoru.

Rizici blagdana

Sigurno je to da se kod jednog dijela ljudi stvara takozvani holiday heart syndrome koji je praćen pretjeranim konzumiranjem hrane i alkohola s posljedičnim porastom krvnog tlaka, abnormalnim ritmom i gubitkom koncentracije, što kod starijih ljudi može dovesti i do raznih padova i prijeloma kostiju zbog popratne osteoporoze. Posebno se to odnosi na prijelome bedrene kosti kod muškaraca i još više kod žena, što opet može rezultirati smrtnim ishodom.

Pa ipak, smatra se da je tijekom blagdana dominantan emocionalni stres koji dovodi do nepravilnog rada srca. Osjećaji kao što su ljutnja, bijes, anksioznost, tuga ili bol uz stres znatno pojačavaju rizik srčanog udara. On dovodi do aktivacije simpatičkog živčanog sustava s porastom adrenalina i noradrenalina.

Pravodobne mjere prevencije

Aterosklerotska kardiovaskularna bolest bila je i ostaje vodeći uzrok obolijevanja i smrtnosti, i to ne samo u našoj zemlji nego i u svijetu. Treba znati da svaki drugi stanovnik u našoj zemlji oboli od srčane bolesti. Danas pouzdano znamo da, uz genetsku sklonost, postoji niz čimbenika rizika za razvoj srčanih bolesti na koje možemo djelovati prije nego što se bolest razvila ili uzela maha.

Nužno je paziti na svoje ponašanje i navike. Tu se svakako ubrajaju odluke o nepušenju, održavanju zdrave tjelesne težine te poduzimanju odgovarajuće fizičke aktivnosti. Potom treba paziti i na zdravu te uravnoteženu prehranu, kao i na postizanje i održavanje optimalnih vrijednosti kolesterola, krvnog tlaka i razine šećera u krvi. Posebnu pozornost treba posvetiti povišenom krvnom tlaku ili, kako ga se još naziva, ″tihom ubojici“.

Osjetljive skupine

Sve te čimbenike rizika možemo na vrijeme prepoznati i na njih pravodobno djelovati prije nego što dođe do razvoja srčane bolesti ili provokacije srčanog napada. Zbog toga je nužno pravodobno napraviti biokemijske testove i razne fiziološke testove uz radiološku i ultrazvučni dijagnostiku.

Očito da nakon svega navedenog ne možemo sa sigurnošću govoriti o porastu umrlih od srčanih bolesti tijekom blagdana u našem slučaju jer nije obavljena nikakva statistička obrada. Ali može se pretpostaviti da postoje osjetljive skupine muškaraca starijih od 55 godina i žena iznad 65 godina koje adrenalinski učinak slavlja, uz neregulirane čimbenike rizika, može životno ugroziti.