Krenite već danas: Jednostavna formula za zdravo srce i život bez straha

Znanstveno je dokazano da se upravo promjenama životnih navika, odnosno smanjenjem rizičnih čimbenika smanjuje pojavnost srčanožilnih bolesti    

U Hrvatskoj, kao i u svim drugim razvijenim zemljama, srčanožilne bolesti odnose najviše života. Riječ je o bolestima koje su vodeći uzrok pobolijevanja i smrti pa se stoga procjenjuje da će do 2030. godine 23,6 milijuna ljudi godišnje umirati od njih.

Posljednjih godina svjedočimo brojnim akcijama međunarodnih i domaćih institucija i organizacija kojima se nastoji probuditi svijest javnosti o tom problemu te promijeniti loše životne navike. Naime, iako je dio čimbenika rizika za srčanožilne bolesti u skupini onih na koje ne možemo utjecati kao što su nasljeđe, dob i spol, velik je broj onih na koje možemo utjecati, a to su prehrambene navike, pušenje duhana, manjak fizičke aktivnosti, dislipidemija, šećerna bolest tip 2, povišen arterijski tlak i debljina.

I znanstveno je dokazano da se upravo promjenama životnih navika, odnosno smanjenjem rizičnih čimbenika smanjuje pojavnost srčanožilnih bolesti te se posljednjih godina bilježi njihov blagi pad.

Zdravlje za svaki dan

Najvažnije je da se već u najranijoj životnoj dobi usvoje zdrave navike jer kada čovjek živi prema tim principima, pridonosi velikom smanjenju pojavnosti bolesti srca i krvnih žila (za više od 50%) i smrtnosti.

Prije svega treba izbjegavati sjedilački način života, ma koliko to u današnje vrijeme djeluje nemoguće. Ne smijemo zaboraviti da tijelo nije stvoreno za mirovanje pa je stoga potrebno minimalno 2,5 do 5 sati tjedno baviti se umjerenom aerobnom tjelesnom aktivnosti (hodanje, lagano trčanje, plivanje, vožnja bicikla…), a bilo bi idealno kada bi to vrijeme bilo od 30 do 60 minuta dnevno. Tjelesna aktivnost treba biti primjerena dobi, interesima, mogućnostima i zdravstvenom stanju pojedinca.

Želimo li zdravo srce, moramo baciti cigarete. I pasivno pušenje ugrožava zdravlje. Kod pušača se desetogodišnji rizik fatalnog srčanožilnog događaja udvostručuje u odnosu na nepušače. Konzumaciju alkoholnih pića također treba svesti na najmanju mjeru te pritom prednost dati crnom vinu (maksimalna količina predviđena za žene je 1 g na dan, a za muškarce 2 g na dan).

‘Ono si što jedeš’, izreka je koja se danas s razlogom ponavlja na svakom koraku, a i osnova je svake prevencije srčanožilnih bolesti pravilna prehrana. Danas je dokazano da je najkvalitetniji mediteranski tip prehrane – hrana bogata ribom, odnosno omega-3 masnim kiselinama, voćem, povrćem i integralnim žitaricama. Preporučuje se uzimati pet manjih obroka na dan.

I znanstveno je dokazano da se upravo promjenama životnih navika, odnosno smanjenjem rizičnih čimbenika smanjuje pojavnost srčanožilnih bolesti 

Vrijeme je za dijetu

Tjelesnu masu treba održavati u optimalnim granicama: BMI (indeks tjelesne mase) treba biti od 20 do 25 kg/m², a obujam trbuha kod žena manji od 88 cm (optimalno ispod 80 cm), a kod muškaraca manji od 102 cm (optimalno ispod 94 cm). Pretilost je često povezana s pojavom dijabetesa tip 2, arterijskom hipertenzijom i dislipidemijom, što zovemo metaboličkim sindromom.

Treba misliti i na krvni tlak. Naime, arterijska hipertenzija je čimbenik visokog srčanožilnog rizika pa je potrebna regulacija krvnog tlaka s vrijednostima ispod 140/90 mmHg, odnosno kod dijabetičara ispod 140/85 mmHg. To postižemo promjenama u načinu života, ali i lijekovima.

Nažalost, loši psihosocijalni uvjeti doista negativno utječu na naše srce i krvne žile pa stres, neimaština, depresija ili pak manjak socijalne podrške znatno povećavaju rizik. U tom je segmentu potrebna podrška cijelog društva, radne sredine, obitelji, medicinskih djelatnika i drugih profesionalaca.

Vrijednosti kojima težimo

Važno je kontrolirati razinu rizičnih čimbenika u krvi i težiti da budu u ciljnim granicama:

• kolesterol manji od 5 mmol/l
• LDL manji od 3 mmol/l (kod umjereno rizičnih osoba treba biti manji od 2,5 mmol/l, a kod visokorizičnih manji od 1,8 mmol/l)
• kod bolesnika sa šećernom bolesti tip 2 HbA1c treba biti manji od 6,5%, a LDL manji od 2,5 mmol/l
• arterijski tlak također treba povremeno kontrolirati i ako bolesnik ne boluje od arterijske hipertenzije – tlak iznad 140/90 mmHg faktor je rizika koji znatno povećava ukupni srčanožilni rizik. Arterijska hipertenzija često se otkrije slučajno, pri rutinskom mjerenju krvnog tlaka jer mnogi bolesnici nemaju nikakvih simptoma, zbog čega je i zovu tihim ubojicom; prvi simptom može biti fatalni srčani udar.

U slučaju pojave srčanožilne bolesti važno je pridržavati se preporuka zdravih životnih navika i uzimati preporučenu terapiju jer se time smanjuje pogoršanje bolesti i sprečava prerana smrt.

Najkvalitetniji je mediteranski tip prehrane – hrana bogata ribom, odnosno omega-3 masnim kiselinama, voćem, povrćem i integralnim žitaricama

Kako liječnik procjenjuje vaš srčanožilni rizik?

Europsko kardiološko društvo (ESC) objavilo je smjernice prevencije srčanožilnih bolesti, a posljednje su objavljene 2012. godine. One predstavljaju vodič svim liječnicima u individualnoj procjeni ukupnog srčanožilnog rizika, odnosno procjenjuje se ukupni desetogodišnji rizik nastanka smrtonosnog srčanožilnog događaja.

Pri toj procjeni uzimaju se u obzir sljedeći faktori rizika: dob, spol, pušački status, razina ukupnog i HDL kolesterola te visina sistoličkog krvnog tlaka. Ovisno o rezultatima, osoba se svrstava u mali do vrlo visoki SŽ rizik.

Svi koji već imaju dokazanu srčanožilnu, šećernu ili kroničnu bubrežnu bolest i bez procjene individualnih rizičnih faktora u skupini su vrlo visokog srčanožilnog rizika. Onima s niskim srčanožilnim rizikom savjetuju se mjere kojima ga i dalje mogu zadržati. Osobe kojima se odredi visok ili vrlo visok rizik mogu ga s vremenom smanjiti ako se pridržavaju uputa o promjeni loših životnih navika te eventualnom primjenom farmakoterapije. 

Formula za zdravo srce

ESC daje i preporuke putem Bečke deklaracije za zdrav život i Povelje zdravog srca. Tim se dokumentima daju savjeti za unapređenje kvalitete zdravlja i produljenje očekivane životne dobi. Prema toj povelji sljedeća je formula za zdravo srce:

• 0 cigareta dnevno (nulta tolerancija prema pušenju)
• 3 km pješačenja na dan
• 5 obroka voća i povrća svaki dan
• sistolički krvni tlak ispod 140 mmHg
• ukupni kolesterol ispod 5 mmol/l
• LDL kolesterol ispod 3 mmol/l
• bez šećerne bolesti i debljine