Kolesterol: neophodan za život i opasan po zdravlje

Kolesterol je prstenasti spoj koji nema masnih kiselina kao što imaju životinjske masti ili biljna ulja, ali posjeduje neka fizikalna i kemijska svojstva masti. Nastaje od masti i njegov je metabolizam sličan metabolizmu masti, pa stoga sa stajališta prehrane i kolesterol smatramo mašću.

Je li nam kolesterol potreban?

Budući da stalno slušamo o velikim problemima koje kolesterol može napraviti ljudskom zdravlju, moglo bi se pomisliti kako bi život bio lijep bez kolesterola. Međutim, stvarnost je sasvim drukčija.

Bez kolesterola nema sinteze kortizola u kori nadbubrežnih žlijezda (bez kojeg nema života), nema sinteze estrogena ni progesterona u žena, kao ni testosterona u muškaraca, a bez tih hormona u oba spola nema reprodukcije. I konačno, najdrastičnije, bez njega nema izgradnje tjelesnih stanica ljudskog tijela – dakle, opet nema ni života.

Dakle, za što se sve u tijelu koristi kolesterol?

• Za izgradnju membrana tjelesnih stanica.
• Oko 80% kolesterola se upotrijebi za proizvodnju kolne kiseline koja se zatim spaja s drugim tvarima da bi nastala sol žučnih kiselina.
• Male količine kolesterola uzimaju nadbubrežne žlijezde, jajnici ili testisi.

Velik dio se ugrađuje u rožnati sloj kože koji tijelo štiti od hlapljenja vode s kože i dehidracije, kao što štiti i od prodora u tijelo različitih kemikalija s kojima koža dođe u doticaj.

Kako se masnoće smatraju začinom, dobro je prisjetiti se narodne mudrosti: „Ni začina preko načina“. Pa kada su u pitanju masnoće, treba naći pravu mjeru.

Vanjski i unutarnji kolesterol

Kolesterol se iz hrane, s ostalim mastima (nakon „deterdžentskog“ emulgiranja solima žučnih kiselina iz žuči), apsorbira u tankom crijevu, pa preko limfnog sustava odlazi u krvotok. Taj kolesterol nazivamo egzogenim (vanjskim) kolesterolom.

U tjelesnim stanicama nastaje još veća količina kolesterola kojeg nazivamo endogeni (unutarnji) kolesterol. Jetra sintetizira gotovo sav endogeni kolesterol, ali i sve ostale stanice tijela tvore barem nešto kolesterola, što je u skladu sa činjenicom da su mnoge membranske strukture svih stanica djelomično izgrađene od te tvari.

Osnovnu građu kolesterola čini sterolna (prstenasta) jezgra koja se uz pomoć različitih postraničnih lanaca može preinačiti tako da, osim kolesterola, nastaju i kolna kiselina te mnogi važni steroidni hormoni koje luče kora nadbubrežnih žlijezda (kortizol), jajnici (estrogen i progesteron) i testisi (testosteron).

Što sve utječe na koncentraciju kolesterola u krvi?

• Povećana količina kolesterola u svakodnevnoj prehrani povećava razinu kolesterola za oko 15%, uz velike individualne razlike (treba naglasiti da veliki unos kolesterola hranom koči endogenu produkciju kolesterola).
• Hrana bogata zasićenim mastima povećava koncentraciju kolesterola u krvi za 15 do 25%, posebice ako je prisutna pretilost.
• Ako se hranom uzimaju masti koje sadrže izrazito nezasićene masne kiseline (maslinovo ulje), koncentracija kolesterola u krvi se malo do umjereno smanjuje.
• Manjak inzulina ili hormona štitnjače povećava koncentraciju kolesterola u krvi, a višak hormona štitnjače smanjuje njegovu koncentraciju.
• Za naglasiti je da i genetika ima ulogu u razini kolesterola u tijelu, no to ne treba biti opravdanje za neuredan život.

Visok LDL kolesterol i ateroskleroza

Kolesterol se u krvi mjeri u nekoliko oblika:

• ukupni kolesterol,
• HDL (engl. High Density Lipoprotein) lipoprotein visoke gustoće i
• LDL (engl. Low Density Lipoprotein) lipoprotein male gustoće.

Za aterosklerotske promjene na arterijama osobito je štetna visoka razina LDL kolesterola.

Visoka razina kolesterola najprije oštećuje unutrašnji sloj krvne žile (endotel). Na tom se mjestu zatim lijepi LDL kolesterol kojeg stanice iz krvi dovode u unutrašnjost stijenke arterije, a to može značajno suziti lumen arterije.

U stijenci arterije zatim nastaje želatinozna masa koja prijeti probojem u lumen krvne žile, s jakom reakcijom na krvne pločice (trombocite) koje se na njoj gomilaju i stvaraju ugrušak. To kompromitira protok kroz tu arteriju koji, u određenom trenutku, može i potpuno prestati s posljedičnom nekrozom (odumiranjem) tkiva koje je ta arterija do tada opskrbljivala krvlju.

Preporučene razine kolesterola

Što se tiče preporučene razine kolesterola u krvi, potreban je individualan pristup.

Referentne vrijednosti za zdrave osobe, dakle za osobe s malim rizikom, koje su dobre genetike, nepušači, fizički aktivni, koje imaju idealnu tjelesnu težinu, nemaju povišen krvni tlak ni šećernu bolest te nisu u stalnom stresu, su:

• ukupni kolesterol manji od 5 mmol/L,
• HDL kolesterol za muškarce viši od 1,0 mmol/L, a za žene viši od 1,2 mmol/L,
• LDL kolesterol niži od 3,0 mmol/L.

No, kada je riječ o osobama s rizikom:

• za osobe s umjerenim rizikom, LDL kolesterol treba biti niži od 2,6 mmol/L,
• za osobe s velikim rizikom, LDL kolesterol treba biti niži od 1,8 mmol/L,
• za osobe s vrlo velikim rizikom, LDL kolesterol treba biti niži od 1,4 mmol/L.

Kako normalizirati vrijednosti kolesterola?

Uz pažnju pri prehrani, tjelesnu aktivnost i normalizaciju tjelesne težine, vrijednosti kolesterola mogu se dovesti u željene okvire.

Ako se u tome ne uspije, na raspolaganju su nam i medikamenti. Najpoznatija i najviše korištena skupina su statini. Oni snižavaju ukupni kolesterol i LDL kolesterol, a blago mogu povisiti HDL kolesterol, što je povoljno.

Kao i svaki lijek, ponekad imaju i nuspojave u smislu bolova u mišićima, s povišenjem serumske razine CK (kreatin kinaza), no vrlo rijetko do te mjere da bi liječenje trebalo prekinuti. Znatno češće to biva izlika za bijeg od medikamentozne terapije i plovljenje prema nekim alternativama, gdje je opet, u zamaskiranom obliku, manja doza statina.

Kada treba započeti s primjenom lijekova?

S medikamentima treba započeti ako prehranom i fizičkom aktivnošću ne uspijevamo vrijednosti kolesterola držati u preporučenim granicama.

To je način da svoje arterije zaštitimo od ateroskleroze i preveniramo nastanak angine pektoris, infarkta srčanog mišića, moždanog udara ili obliterirajuće ateroskleroze nogu s posljedičnom gangrenom ili amputacijom nogu.

Dakle, tvar bez koje nema života, ako je u visokim koncentracijama, može nas stajati života. Narodna mudrost je dovoljna za normalan i dug život.