Kad krvne žile zabole: stanja zbog kojih se hitno treba javiti liječniku

Ljudski organizam prožet je krvnim žilama. To su arterije koje cijelom tijelu, doslovce svakoj stanici, donose kisik i hranjive tvari. Sve su arterije ogranci najveće krvne žile u tijelu, aorte. Aorta preko svojih ogranaka dolazi u sve organe i grana se u sve sitnije krvne žile do najsitnijih, a to su kapilare. Kapilarama završavaju arterije, a na drugom kraju kapilara počinju vene koje će, postajući sve veće, preko gornje i donje šuplje vene dovesti ugljični dioksid venskom krvlju u srce. Desno srce tu krv izbacuje kroz plućnu arteriju u pluća gdje će se izdahnuti ugljični dioksid, a udahnuti kisik te njime obogatiti krv. Ta krv se opet krvnim žilama vraća u srce i odatle u aortu.

Srce je, dakle, centralni organ u koji se slijeva krv iz:

• velikog krvotoka, a ta krv prođe put: srce – arterije – vene – srce i iz
• malog krvotoka: srce – plućna arterija – pluća – plućne vene – srce.

Jednaka količina krvi prođe kroz oba krvotoka.

Zašto se javlja bol?

I arterije i vene mogu biti zahvaćene različitim patološkim procesima. Autoimuni proces može zahvatiti arterije, no to je rijetko u odnosu na aterosklerotsku bolest arterija. Rizični čimbenici za aterosklerotske promjene arterija su pretilost, povišen krvni tlak, šećerna bolest (osobito loše regulirana), povećane masnoće u krvi, sjedilački način života.

Sama pojava aterosklerotskih plakova u arterijama nije bolna, no bol se javlja u trenutku kada protok krvi postane nedovoljan tkivima koje ta arterija opskrbljuje. Bol je uzrokovana slabijom opskrbom krvlju same krvne žile i tkiva koja ta krvna žila hrani. Tu bol je nemoguće razlučiti, ona je jedinstvena.

Bol u srcu i nogama

Najčešće se ta bol javlja u području srca kod značajnog suženja jedne ili obje koronarne arterije, koje arterijsku krv dovode iz aorte do srčanog mišića. Bol se u početku javlja samo u opterećenju, a poznata je pod nazivom angina pectoris. Uznapredovalo suženje koronarne arterije može završiti s infarktom srčanog mišića, što prati jaka bol u prsima sa širenjem u vrat i donju vilicu te u ruke, češće u lijevu. 

Isto se događa i kod kritičnog suženja femoralnih arterija koje preko svojih ogranaka dovode krv u noge. Noga sa značajno smanjenim ili prekinutim dotokom krvi postaje blijeda, hladna kao mramor i izrazito bolna. Ako se brzo ne intervenira, može se razviti gangrena s neminovnom amputacijom noge.

U slučaju angine pectoris dijagnoza se postavlja kardiološkom obradom koja uključuje pomno uzetu anamnezu, klinički pregled, EKG (elektrokardiogram), ultrazvuk srca, ergometriju (test opterećenjem). U slučaju sumnje na infarkt srčanog mišića, bolesnika je potrebno hitno hospitalizirati u najbližem hitnom bolničkom prijemu.

Aterosklerotsko suženje arterije u nozi se dijagnosticira anamnezom – pojava intermitentnih klaudikacija, odnosno pacijent povremeno šepa zbog bolova u nozi nakon određene hodne pruge. Ta je pojava poznata kao „bolest gledanja izloga“. Bolesnik ne gleda izlog zato što namjerava nešto kupiti, novčanik mu je možda i prazan, već da na sebe ne skreće pažnju prolaznika dok se odmara kako bi mogao krenuti dalje. Kliničkim pregledom se nađu slabe ili odsutne pulsacije arterija noge, možda i hladnija noga od one s normalnim protokom krvi, šum na stetoskopu iznad mjesta sužene arterije, a pouzdanu dijagnozu daje doppler arterija. 

I suženje arterija srca s anginom pectoris i infarktom srčanog mišića, kao i kritično suženje arterije u nozi, liječi se dilatacijom arterije balon kateterom te postavljanjem stenta ili ugradnjom premosnica.     

Bol u trbuhu

Postoji i takozvana abdominalna angina, a riječ je o, srećom, rijetkoj pojavi ateroskleroze i začepljenja arterije koja arterijskom krvlju snabdijeva crijeva. Aterosklerozom može biti zahvaćena ili gornja ili donja mezenterična arterija ili obje (gornja dovodi arterijsku krv gotovo cijelom tankom crijevu i gornjoj polovici debelog crijeva, a donja mezenterična arterija dovodi arterijsku krv završnoj polovici debelog crijeva).

Bolest se lako može zamijeniti sa svim onime što izaziva bolove u trbuhu (od gastritisa, vrijeda želuca ili dvanaesnika, žučnih kamenaca, upale gušterače, upale slijepog crijeva, upalnih bolesti tankog i debelog crijeva, crijevnih viroza). Na tu bolest naprosto treba misliti jer ako se propusti kritično vrijeme, dođe do odumiranja crijeva i do fatalnog ishoda. Dijagnoza se postavlja isključivanjem ostalih uzroka te MSCT-om (kompjuteriziranom tomografijom) i dopplerom. Liječenje je operativno (uklanjanje tromba).

Bol u rukama i nogama

Ponešto je drukčija situacija s bolestima vena. Venska tromboza na rukama je rijetka, a obično se javlja nakon infuzija, posebno sa supstancama koje agresivno djeluju na stijenku vene. Koža iznad takve vene je topla, crvena i bolna na dodir ili na micanje ruke. Liječi se hladnim oblozima i lokalnim sredstvima protiv zgrušavanja krvi.

Površinska venska tromboza na nozi se često javlja kod proširenih vena. Krvna žila i tkivo oko nje su bolni, a koža je crvena i toplija od ostalog dijela noge. Liječi se hladnim oblogom, lokalnim sredstvom protiv zgrušavanja krvi i elastičnim zavojem koji se postavlja ujutro prije spuštanja noge niz krevet i skida samo pri ležanju. U ovom slučaju nije neophodno mirovanje.

Kod duboke venske tromboze noga je sva natečena (izgleda kao „balvan“) i bolna, koža zategnuta, a micanje stopalom je bolno. Neophodna je hospitalizacija i primjena sredstava protiv zgrušavanja krvi (u početku i u obliku injekcija), a nakon otpusta iz bolnice u obliku oralno uzetih antikoagulansa. Svrha ove antikoagulantne terapije je prevencija plućne embolije; idući od noge prema srcu vene su sve šire i ako se otkine ugrušak u nozi, može kroz vene završiti u desnoj pretklijetki, pa u desnoj klijetki i odatle u plućnoj arteriji. Masivna plućna embolija je jedan od uzroka iznenadne smrti.

E pa da ne završim članak crno, današnje terapijske mogućnosti navedenih bolesti su zaista velike, što i mi uvelike koristimo.