Cirkulacija glavu čuva: što sve ugrožava opskrbu krvlju glave i mozga?

Prve dvije arterije koje izlaze iz aorte (najveće arterije u tijelu) su dvije koronarne arterije (lijeva i desna) i sa svojom krvlju opskrbljuju srce, a s luka aorte, u prsnom košu, se odvajaju dvije, kalibrom značajne arterije.

Prva je poznata kao truncus brachiocephalicus, odnosno stablo za ruku i glavu iz kojeg se, kao jedna grana, odvaja arterija za desnu ruku i kao druga grana, desna zajednička karotidna arterija.

Odmah nakon ovoga stabla, aorta daje moćnu granu (skoro kakva je i prije spomenuta), lijevu zajedničku karotidnu arteriju. Zajedničke karotidne arterije su položene s prednje strane vrata, s jedne i druge strane dušnika i jednjaka te idu prema bazi lubanje.

Kako se krvlju opskrbljuju glava i mozak?

Svaka karotidna arterija se na vanjskoj bazi lubanje grana u vanjsku karotidnu arteriju (arteria carotis externa) i unutrašnju karotidnu arteriju (arteria carotis interna). Upravo na tom račvištu se nalazi karotidno tjelešce koje je snabdjeveno živčanim nitima (simpatikusa i parasimpatikusa) te je odgovorno za regulaciju krvnog tlaka, može ubrzavati ili zaustaviti rad srca te ubrzati disanje.

Vanjske karotidne arterije (desna i lijeva) snabdijevaju arterijskom krvlju lice i sva meka tkiva s vanjske strane lubanje (zato se i zovu desna i lijeva vanjska karotidna arterija). Te arterije krvlju snabdijevaju i gornji dio štitnjače.

Svaka zajednička karotidna arterija daje još po jednu veliku granu, a to su desna i lijeva unutrašnja karotidna arterija. I jedna i druga unutrašnja karotidna arterija ulaze u lubanju (svaka na svojoj strani) kroz dva otvora za njih rezervirana u koštanom dijelu baze lubanje te stižu na donju bazu mozga. Na donjoj bazi mozga nalazi se Willisov arterijski krug, nazvan po autoru koji ga je prvi opisao. Iz ovoga kruga izlazi mnogo arterija koje idu po površini mozga te zaranjaju u njegovo tkivo kako bi mozak preko te arterijske krvi bio besprijekorno snabdjeven kisikom i hranjivim tvarima.

I kako često čujemo u reklamama, „i nije to sve“, mozak arterijskom krvlju snabdijevaju još dvije arterije. Kada neki dio tijela krvlju snabdijevaju četiri arterije, to nam dovoljno govori o važnosti tog organa.

Druge dvije arterije su vertebralne arterije (arterije kralješnice) koje s jedne i druge strane vrha prsnog koša (ispod ključnih kostiju) izlaze iz potključnih arterija koje krvlju snabdijevaju ruke, a kralježnične arterije idu u vrat te prolaze kroz šupljine u postraničnim izdancima kralješaka (od šestog do drugog vratnog kralješka). Nakon toga uz kralježničnu moždinu ulaze spojene u jednu arteriju u lubanju, dovodeći arterijsku krv u stražnji dio mozga te se konačno spajaju i s Willisovim arterijskim krugom.

Što može poremetiti opskrbu mozga krvlju?

Već iz ovog jako pojednostavljenog prikaza vidi se sva važnost i složenost opskrbe mozga krvlju, a koju mogu poremetiti traume vrata, upalne bolesti arterija te, vrlo često, aterosklerotske promjene.

Traume vrata

Možemo li zamisliti kakve posljedice izazivaju ili ostavljaju traume vrata, odnosno nagnječenja, trzajne ozljede ili frakture vratnih kralješaka?

Važno je naglasiti da su kalibarski znatno jače karotidne arterije od vertebralnih. No četiri su arterije ipak značajan osigurač u slučaju da iz funkcije ispadne jedna karotidna arterija ili i jedna karotidna i jedna vertebralna. Onaj arterijski krug na bazi mozga je svojevrsna garancija da će i dalje opskrba mozga s arterijskom krvlju biti relativno dobra.

Upalne bolesti arterija i aterosklerotske promjene

Osim traume vrata, opskrbu mozga krvlju u rijetkim slučajevima mogu poremetiti upalne bolesti arterija, no daleko najčešće se radi o aterosklerotskim promjenama na karotidnim i vertebralnim arterijama.

Riječ je o aterosklerotskim plakovima koji mogu suziti ili u potpunosti začepiti (okludirati) jednu ili više arterija. Posljedica toga je moždani udar kojeg ili ne preživimo ili najčešće ostajemo s jednostranom oduzetošću. To se događa i mlađim osobama, što značajno poremeti motoriku osobe, ponekad i govor, uništi mu radnu sposobnost, psihički ga destabilizira, a njemu i obitelji poremeti ekonomsku stabilnost. Još češće se to događa starijim osobama koje dovodi do trajnog invaliditeta te postaju ovisne o tuđoj njezi i pomoći. 

Rizični čimbenici za nastanak aterosklerotskih plakova

Rizični čimbenici za nastanak aterosklerotskih plakova (kao i u slučaju angine pektoris i infarkta srčanog mišića) su:

• povišen krvni tlak,
• pušenje,
• povećana razina kolesterola, osobito njegove LDL frakcije (frakcije niske gustoće, iz eng. Low Density Lipoprotein),
• šećerna bolest,
• pretilost,
• sjedilački način života.

Zato je od presudne važnosti eliminirati rizične čimbenike. To je moguće načinom života, a po potrebi i medikamentima.

Odstranjenje aterosklerotskog plaka

U slučaju već formiranog plaka koji smanjuje protok u karotidnoj arteriji za 70% ili više, danas je moguće i odstranjenje aterosklerotskog plaka, ali uz oprez i sprječavanje inzulta otrgnutim komadom plaka kojeg struja krvi može odnijeti u mozak. Zato se danas  u nekim slučajevima postavlja košarica iznad plaka koja dozvoljava protok krvi, a zaustavlja krupnije čestice. Tako se može proširiti suženi dio arterije te postaviti stent (potporanj).

A kako ne bismo do toga ni došli, moramo voditi računa o načinu života i o svome zdravlju, na dobrobit nas i naših bližnjih.