Angina pektoris: pomozite srcu kojem nedostaje krvi i ulovite njegov ritam

Anginu pektoris karakteriziraju stezanje, pritisak, pečenje, težina ili bol u prsima, a uzrokovana je prolaznim smanjenim dotokom krvi u srčani mišić. Uzrok tog slabijeg dotoka najčešće je suženje koronarnih arterija, do kojeg najčešće dovodi aterosklerotski proces.

Riječ je o taloženju masti u stijenci arterija i postupnom sužavanju zahvaćenih krvnih žila. Dođe li do potpunog začepljenja koronarne arterije ili njezine grane, to će dovesti do infarkta srčanog mišića, odnosno odumiranja dijela srčanog mišića koji ta krvna žila opskrbljuje krvlju.

Aterosklerotski proces je kod bolesnika sa šećernom bolešću češći, počinje ranije i brže napreduje u odnosu na ostale pa je zato kod njih i angina pektoris češća. Od posljedica ateroskleroze umire oko polovice opće populacije i oko 70 posto dijabetičkih bolesnika.

Učestalost koronarne bolesti u Hrvatskoj raste

Treba naglasiti da se srčani mišić ne hrani krvlju iz svoje unutrašnjosti nego onom koju mu dopremaju dvije koronarne arterije (desna i lijeva). Treba također reći da se aterosklerotske promjene ne događaju na srčanim venama nego na koronarnim arterijama pa se zato bolest krvnih žila srca i zove koronarna bolest.

I dok je razvijeni svijet ozbiljnom kampanjom protiv rizičnih čimbenika smanjio učestalost koronarne bolesti za 20 – 42 posto (ovisno o kojoj zemlji je riječ), kod nas je ona u porastu. Na većinu rizičnih čimbenika kao što su šećerna bolest, povišena razina kolesterola i triglicerida, povišen krvni tlak, pušenje, prekomjerna tjelesna težina, stresan način života i nedovoljna fizička aktivnost možemo utjecati, no na nasljedne faktore ne možemo.

Nestabilna i stabilna angina

Koronarna bolest manifestira se kao angina pektoris, infarkt miokarda (srčanog mišića), potom poremećajima srčanog ritma (preskakanje srca), dekompenzacijom srca (popuštanje srca kao pumpe) ili kao iznenadna smrt.

Ako se bolest na vrijeme uoči (na razini angine pektoris) i odabere najbolji način liječenja, moguće je zaustaviti progresiju bolesti prema infarktu miokarda, dekompenzaciji srca ili iznenadnoj smrti. Angina pektoris prepoznaje se po stezanju, pritisku, pečenju, težini ili bolu u prsima. Bol iza prsne kosti koji se isprva javlja pri fizičkom naporu ili uzbuđenju širi se u ruke (osobito u lijevu), vrat, donju vilicu ili donje zube. Traje od jedne do pet minuta, ponekad i do 15 minuta te popušta tijekom mirovanja ili stavljanjem nitroglicerina pod jezik. Ponekad se, umjesto boli, javi osjećaj nedostatka zraka (zaduha).

Elektrokardiogram (EKG) u vrijeme napada angine pektoris karakteristično je promijenjen, ali kod 25 do 50 posto osoba s koronarnom bolešću između napada angine je uredan. U tim je slučajevima najčešće se provodi ergometrija

Kod bolesnika s dijabetesom može biti prisutna ishemija srčanog mišića i bez popratne boli ili zaduha. Tada govorimo o nijemoj ishemiji čiji razlog treba tražiti u različitom pragu pojedinih ljudi na bol ili razvijenoj autonomnoj dijabetičkoj neuropatiji (promjene na autonomnom živčanom sustavu, čiji živci više nisu u stanju provesti osjećaj boli od srca do mozga).

Svaka novootkrivena angina te ona čiji su napadi u posljednje vrijeme učestaliji, bolovi traju dulje ili su intenzivniji nego ranije, a javljaju se i u mirovanju (dekubitalna angina) naziva se nestabilna angina. Taj oblik predstavlja veću opasnost za nastanak infarkta nego kod tzv. stabilne angine, gdje se napadi javljaju rijetko, obično zbog fizičkog napora, kratko traju i slabijeg su intenziteta.   

Put do postavljanja dijagnoze

Dijagnoza počinje pažljivim uzimanjem anamneze, a nastavlja se kliničkim pregledom koji ponekad otkrije razlog koji je doveo do koronarne bolesti (npr. povišen krvni tlak, srčana mana i sl.). Laboratorijske pretrage mogu pridonijeti otkrivanju uzroka anginoznih tegoba i pomoći u ocjeni uznapredovalosti bolesti. Elektrokardiogram (EKG) u vrijeme napada angine pektoris karakteristično je promijenjen, ali kod 25 do 50 posto osoba s koronarnom bolešću između napada angine je uredan. U tim je slučajevima potrebna provokacija elektrokardiografskih promjena (najčešće opterećenjem, odnosno ergometrijom).

Holter EKG-a koji bolesnik nosi 24 sata (ili dulje) predstavlja osobito vrijednu pretragu za analizu poremećaja srčanog ritma, pa i elektrokardiografskih promjena u vrijeme napada anginoznih boli te za detekciju nijemih ishemičnih ataka (osobito čestih kod bolesnika s dijabetesom).

U liječenju je iznimno važno poučiti bolesnika da živi ispod praga anginoznih tegoba  – ne forsirati fizičke napore, ne ulaziti naglo u hladnu vodu ili se kupati na osamljenim mjestima, a po potrebi i preventivno uzeti nitroglicerin

Pri dijagnostici koriste se i ultrazvuk srca, scintigrafija miokarda i koronarografija koja se ubraja u invazivne dijagnostičke obrade. Njezino je izvođenje opravdano samo kod bolesnika koji su u slučaju potrebe spremni na dilataciju (proširenje suženog dijela arterije), ugradnju stenta (potpornja) ili operaciju (premoštenje).

Osobito je važno što ranije dijagnosticirati anginu pektoris jer će dobar odabir liječenja spriječiti razvoj bolesti i komplikacije.

Kako živjeti s dijagnozom?

U liječenju je iznimno važno poučiti bolesnika da živi ispod praga anginoznih tegoba  – ne forsirati fizičke napore, ne ulaziti naglo u hladnu vodu ili se kupati na osamljenim mjestima, a po potrebi i preventivno uzeti nitroglicerin. Izbor lijekova treba prepustiti liječniku.

Od metoda liječenja spomenimo i perkutanu transluminalnu koronarnu angioplastiku (PTCA – dilatacija balon-kateterom ili popularno nazvana propuhivanje) i kiruršku revaskularizaciju (bypass).

Naravno, nakon bilo kojeg izbora liječenja potrebno je eliminirati rizične čimbenike kako bi se spriječilo napredovanje koronarne bolesti te su i dalje neophodne kardiološke kontrole.